Stanje u Brčkom nakon raspada Saveza komunista Jugoslavije

Savez komunista općine Brčko se krajem osamdesetih susreo sa značajnim osipanjem ukupnog članstva. Općinski komitet Saveza komunista u siječnju 1990. godine prvi je put javno progovorio o toj pojavi te rekao da je osipanje članstva evidentno već duže vrijeme, a da bi razlog moglo biti nezadovoljstvo stanjem u društvu. U tom kontekstu pozvali su da se otvori rasprava o vraćanju u članstvo svih onih članova koji su zbog verbalnog delikta isključeni¹. Kao glavni razlog istupanja iz Partije zaposlenici različitih društvenih poduzeća u Brčkom navodili su partijsku članarinu². Bio je to „najbezbolniji“ razlog koji su članovi prilikom istupanja mogli navesti. Osipanje članstva naročito se povećalo nakon Četrnaestog izvanrednog kongresa SKJ.

Raspad Saveza komunista Jugoslavije

Četrnaesti izvanredni kongres SKJ bio je idealna prilika za Slobodana Miloševića da ostvari svoje ambicije i postigne prevlast u Jugoslaviji. Ipak to nije uspio. Razlike između republičkih Saveza komunista dovele su do konačnog raspada SKJ. Raspad se dogodio upravo na Četrnaestom izvanrednom kongresu SKJ održanom 20. – 22. siječnja 1990. godine u Beogradu. Kongres su napustila izaslanstva slovenskih i hrvatskih komunista³. U pokušaju reforme društvenog uređenja slovenski delegati su višekratno izvrijeđani, a njihovi zahtjevi su u potpunosti odbačeni. Odlaskom slovenskog i hrvatskog izaslanstva Kongres je prekinut, a Savez komunista Jugoslavije se raspao⁴.

Nacija	%
Slovenci	26 %
Hrvati	48 %
Albanci	49 %
Makedonci	68 %
Srbi	71 %
Crnogorci	80 %
Muslimani	84 %

Savez komunista Brčko nesvjestan raspada SKJ

Odjek zbivanja s prekinutog Četrnaestog izvanrednog kongresa SKJ odrazio se na stanje u općinskoj organizaciji Saveza komunista Brčko. Iako je raspuštanje kongresa značilo i konačni raspad Saveza komunista Jugoslavije delegati iz općine Brčko koji su sudjelovali na kongresu toga uglavnom nisu bili svjesni. To su potvrđivali naknadnim izjavama u partijskim medijima.

Jedino je predsjednik Općinskog komiteta Saveza komunista Brčkog Mustafa Sinanagić bio izravniji u svom obraćanju javnosti. On je u kontekstu prekida 14. izvanrednog kongresa SKJ u Beogradu naglasio da podjele nisu sporadičnog karaktera i da ih ne nameću isključivo pojedinci i grupe iz Saveza komunista, nego je riječ o puno širim razlikama utemeljenim na suprotnim poimanjima demokracije. Izrazio je zabrinutost da bi se podjele u SKJ u svojoj najoštrijoj formi mogle prenijeti na SK BiH primarno zbog njegova specifičnog višenacionalnog karaktera. Neprikriveno je zauzeo stav da što se tiče unutarpartijskih odnosa u SKJ oni mogu počivati samo na otvorenoj ravnopravnosti osnovnih konstitutivnih elemenata pri tome isključivši preglasavanje i majorizaciju o najbitnijim pitanjima.

Kada je u pitanju SK BiH, govoreći o višenacionalnom pitanju, založio se za djelovanje u pravcu interesa svih nacija te je iznio stav da SK BiH vezano za razilaženje u Beogradu ne treba zauzimati stav niti ispoljavati bilo kakve navijačke strasti:

 Mora se stalno imati na umu da Savez komunista Bosne i Hercegovine, kao u ostalom i ova republika u cjelini, nije ni srpski, ni hrvatski ni muslimanski, nego svih zajedno⁶.

Sinanagić je kao čelnik komunista općine Brčko bio svjestan novih društvenih kretanja te je smatrao da SK BiH mora djelovati prema tome da:

 …omogući vlastiti preobražaj u modernu političku partiju koja će biti sposobna uspješno se nositi s pluralističkom konkurencijom u koju se već zakoračilo⁷.

Tek malo više od mjesec dana nakon ovakve njegove izjave na prostoru općine Brčko započele su prve aktivnosti s ciljem političkih udruživanja na novom demokratskom principu. Prva polovina 1990. godine u općini Brčko nesumnjivo je obilježena logističkim pripremama za politička udruživanja, dok su konkretni potezi na ovom polju bili njihovo ozakonjenje. Ustavne pretpostavke za uvođenje višestranačkog političkog sustava i održavanje višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, a time i u općini Brčko stvorene su tek u srpnju 1990. godine usvajanjem amandmana LIX.-LXXX. na Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Time je, iako s kašnjenjem u odnosu na druge republike zajamčena sloboda političkog organiziranja i djelovanja⁸.

(Nastavak: Demokratske promjene i pojava višestranačja u Brčkom 1990. godine)

1. Graditelj: list socijalističkog saveza radnog naroda brčanske opštine, god. XIII, br. 317, Brčko, 14.2.1990., 1. ↩︎
2. Graditelj: list socijalističkog saveza radnog naroda brčanske opštine, god. XIII, br. 318, Brčko, 28.2.1990., 2. ↩︎
3. Radelić, Z. i dr., Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat, Školska knjiga, Zagreb, 2006., 89. ↩︎
4. Marijan, D., Barić, N., Raspad Jugoslavije i stvaranje Hrvatske države, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2020., 24. ↩︎
5. Radelić, Z. i dr., Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat, Školska knjiga, Zagreb, 2006., 89. ↩︎
6. Graditelj: list socijalističkog saveza radnog naroda brčanske opštine, god.  XIII, br. 316, Brčko, 31.1.1990., 2. ↩︎
7. Graditelj: list socijalističkog saveza radnog naroda brčanske opštine, god.  XIII, br. 316, Brčko, 31.1.1990., 2. ↩︎
8. Katz, V, 2010., Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uvjetima političkog pluralizma (1990.–1995), https://www.parlament.ba/Content/Rea d/183?title=ParlamentarizamuBosniiHercegoviniuuslovimapoliti%C4%8Dkogpluralizma(1990.%E2%80%931995.)&lang=hr (18.5.2021.). ↩︎

Pratite nas na društvenim mrežama: