Položaj Roma u Bosni i Hercegovini je loš, i nerijetko ova populacija trpi nasilje i zlostavljanje, nerijetko su i žrtve trgovine ljudima. Dotrajale zgrade, siromaštvo i loši uslovi života česta su slika humanitarnih naselja u BiH, gdje su uglavnom smješteni pripadnici romske populacije. Na području Brčko distrikta trenutno se nalazi šest kolektivnih centara, a prema svim indikatorima, humanitarno naselje Prutače predstavlja razlog za zabrinutost kako građana, tako i nadležnih institucija.
Romska zajednica trpi diskriminaciju i socijalna inkluzija važna je za napredak naše zemlje na EU (Evropska unija) putu u okviru kojeg stiže i podrška poboljšanju života ovih ljudi. Kroz CEB II projekt u Brčkom se trenutno radi na zatvaranju kolektivnog centra Prutače. U toku je izgradnja dvije zgrade sa po 30 stanova. Završetak radova planiran je do kraja godine, a useljenje korisnika u stambene jedinice na Prutačama planirano je za 2026. godinu.
Humanitarno naselje Prutače, okarakterisano kao jedno od prioritetnijih za rješavanje u Bosni i Hercegovini, suočava se s teškom situacijom. Mještani ovog naselja svakodnevno se bore s nehumanim uslovima života.
Uslovi su mi ovdje, sad gdje budem, katastrofalni, znači to nisu uslovi za djecu.
Esmeralda Talić
Odjeljenje za raseljene trenutno realizuje CEB II projekat u okviru kojeg se grade dvije stambene zgrade, koje će obezbijediti trajni smještaj za 25 korisnika romske populacije od ukupno planiranih 60 stambenih jedinica.
Svaki taj stan gore će imati i svoju ostavu, koju će zaduživati svaki korisnik stana. One zgrade koje su preostale, one se moraju znači ukloniti, jer je to cilj tog projekta da se zatvori kolektivni centar.
Negra Čardaklija, ŠEF ODJELJENJA ZA RASELJENE OSOBE, IZBJEGLICE I STAMBENA PITANJA (NiP)
Iako trenutni projekti omogućavaju smještaj za nekoliko romskih porodica, stambeni uslovi i budućnost ostalih i dalje su neizvjesni.
Bit će neka vjerovatno procedura gdje će se oni zbrinuti u neke od ovih ostalih kolektivnih smještaja do toga dok ne dođu na red i druga naselja, koja će se na sličan način rekonstruisati i dati na korištenje po principu socijalnog stanovanja.
Negra Čardaklija, ŠEF ODJELJENJA ZA RASELJENE OSOBE, IZBJEGLICE I STAMBENA PITANJA (NiP)
Inkluzija Roma
Pitanje koje se postavlja – da li smještanje određene nacionalne manjine u jednu zajednicu zapravo doprinosi pravoj inkluziji?
Narod koji živi na Prutačama je pretežno u jako lošoj socio-ekonomskoj situaciji. Pa to možemo nazvati i geto. Ulaganje u geto ne može biti inkluzivno. Te ljude treba razmjestiti, treba podijeliti po mjesnim zajednicama. Doprinijeti onom momentu gdje oni mogu ostvariti interakcije sa drugim građanima.
Asmir Husić, ROMSKI AKTIVISTA
Za postizanje dugoročnih promjena u inkluziji Roma, ključna je saradnja državnih i lokalnih institucija.
Mi ne možemo biti u potpunosti zadovoljni generalno sa onim stanjem u kojem se Romi nalaze, i to je zapravo nešto što u principu ne govori samo Ministarstvo, nego nadležne organizacije, međunarodne organizacije koje prate implementaciju onih međunarodnih dokumenata koji tretiraju pitanje prava Roma.
Kemo Sarač, POMOĆNIK MINISTRA ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE BiH (NiP) 25. 2. 2025.
Povećavanje svijesti i prihvatanje svih ljudi, bez obzira na njihovu pripadnost, ključni su za društvo u kojem diskriminaciji nema mjesta. Romi, kao najbrojnija nacionalna manjina i u BiH, i u Evropi, zaslužuju jednake šanse za život u zajednici, gdje je međusobno poštovanje i uvažavanje temelj društva.
