Dugogodišnji problem Gradske deponije u Brčkom samo je jedan u nizu problema koji opterećuje građane ove lokalne zajednice. Aktuelna deponija nije u skladu s ekološkim standardima, dok je projekat izgradnje Centra za upravljanje otpadom ostao neostvaren.
Građani koje smo anketirali na glavnom brčanskom trgu ne razmišljaju o novim rješenjima za odlaganje otpada.
Nemam problema nikakvih trenutno, hoće li biti to ne znam.
Nemamo, ja stanujem u stambenim zgradama, imamo dovoljan broj kontejnera, redovno se odvoze, zadovoljan sam.
Okupljeni u Klubu ljubitelja prirode Brčko provode projekat „Odgovornim upravljanjem otpadom do zdravije i čistije životne sredine“. Nedavno su Vladi Distrikta uputili Prijedlog za rješavanje problema upravljanja otpadom u ovoj lokalnoj zajednici u okviru kojeg su predložili da se otpad odlaže po sistemu “četiri kante”.
Sistem koji bi imao 4 spremnika tj. spremnik za otpad koji se ne može reciklirati, tj. miješani komunalni otpad, nije podložan recikliranju. Sistem tj. spremnik za ambalažni otpad, spremnik za ostali otpad podložan recikliranju, ostali reciklibirni otpad i spremnik za bio razgradivi otpad.
Damjan Dundžić, PREDSJEDNIK KLUBA LJUBITELJA PRIRODE BRČKO
Razdvajanje otpada
Razdvajanjem otpada bile bi smanjene količine koje se u Brčkom moraju trajno deponovati. Cijena za odvoz otpada imala bi dva dijela, fiksni i varijabilni, čime bi podstakla domaćinstva na selekciju.
Fiksni dio bi bio nadoknada koja bi bila ista za sve, za sva domaćinstva za sve usluge, za sve korisnike usluga odvoza otpada, dok bi varijabilni dio bio izražen na osnovu količina sortiranog otpada.
Damjan Dundžić, PREDSJEDNIK KLUBA LJUBITELJA PRIRODE BRČKO
Trenutna deponija koja se nalazi u Brčkom ekološki nije prihvatljiva, a postojeći projekat izgradnje savremenog centra za upravljanje otpadom nikada nije realizovan. Stručnjaci tvrde da je edukacija o selektivnom razdvajanju otpada veoma važna.
Edukacija od predškolskog uzrasta pa do nas starih. Jako bitna i treba sada, pogotovo ako ćemo raditi novu sanitarnu deponiju. Što više da se čuje glas obrazovanih ljudi, ljudi koji znaju na koji je način upravljanje otpadom, jer je to jedan veliki pogon koji mora funkionisati.
Suada Ćatović, DIPLOMIRANI BIOLOG ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
Iz cijele ove priče može se izvući zaključak da bh. građani i dalje nemaju svijest o selektivnom razdvajanju otpada, te da bi se u budućnosti mnogo toga moglo uraditi u ovoj oblasti.
