Danas je u Brčkom održana Svečana akademija povodom 26. godišnjice Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Kao i svake godine, građani su slušali gotovo iste govore. Brčko je ponovo predstavljeno kao „uspješan model suživota“, „primjer stabilnosti“ i „funkcionalna multietnička zajednica“.
Međutim, između tih svečanih govora i stvarnog života u ovom gradu postoji ogroman jaz. Brčko distrikt je nastao kao međunarodni projekt koji je trebao biti primjer pravednog, funkcionalnog i transparentnog sistema vlasti. Danas, 26 godina kasnije, sve više građana ima osjećaj da živi u sistemu političke kontrole, stranačkog zapošljavanja i zarobljenih institucija.
Istina je jednostavna i mnogima dobro poznata: u Brčkom se vlast formalno mijenja, ali stvarni centri političke moći ostaju isti već godinama. Taj sistem godinama personifikuju Anto Domić (HDZ BiH), Esed Kadrić (SDA) i Siniša Milić (SNSD) – politički lideri koji su, svako u svoje vrijeme, imali ključnu ulogu u upravljanju Distriktom i oblikovanju političkog sistema koji danas imamo.
Uz njih su se mijenjali brojni manji koalicioni partneri, ali je model vlasti ostao isti: politička raspodjela institucija, kontrola javnih preduzeća i zapošljavanje po političkoj liniji. Rezultat tog sistema danas vide svi građani:
- Javne institucije koje građani sve manje doživljavaju kao svoje.
- Javna preduzeća pod snažnim političkim uticajem.
- Projekti koji se godinama najavljuju, ali se sporo ili nikako realizuju.
- I grad iz kojeg mladi ljudi masovno odlaze.
Zato je krajnje vrijeme da se prestane sa političkim mitovima i počne govoriti o ličnim odgovornostima. Odgovornost za stanje u kojem se danas nalazi Brčko distrikt ne može biti apstraktna. Ona ima ime i prezime.
I zato se pitanje mora postaviti jasno: kakvo su Brčko ostavili iza sebe Anto Domić, Esed Kadrić i Siniša Milić nakon godina političkog upravljanja ovim gradom? Odgovornost imaju i oni koji danas vode institucije Distrikta – prije svega gradonačelnik Siniša Milić i predsjednik Skupštine Damir Bulčević (NiP).
Njihova je dužnost da objasne građanima zašto Brčko, uprkos ogromnom budžetu i posebnim institucionalnim ovlaštenjima, ne uspijeva ostvariti standarde koje je imalo potencijal dostići.
Odgovornost imaju i međunarodni akteri koji su godinama nadgledali ovaj proces. Supervizor za Brčko distrikt Louis Crishock i predstavnici međunarodne zajednice moraju se zapitati da li je model upravljanja koji danas postoji u Distriktu zaista ono što je međunarodna arbitraža trebala proizvesti.
Zbog toga pozivamo Tužilaštvo i istražne organe, kao i pravosudne institucije Bosne i Hercegovine, da ozbiljno analiziraju način upravljanja javnim resursima i funkcionisanje institucija u Brčko distriktu. Jer ako je Brčko zaista „uspješan model“, kako to političari tvrde svake godine na akademijama – onda ne smije postojati nikakav problem da se taj model detaljno ispita i provjeri.
Kao novinar koji godinama prati rad institucija i političkih struktura u ovom gradu, spreman sam da nadležnim organima dam izjavu i iznesem informacije do kojih sam došao kroz svoj profesionalni rad.
Brčko distrikt je nastao kao međunarodni projekt koji je trebao biti primjer pravde i funkcionalne države. Ako želimo da taj projekt zaista opstane, onda je krajnje vrijeme da se prestane živjeti od svečanih govora i političkog marketinga. Brčko se više ne može braniti mitovima. Brčko se može braniti samo istinom.
