Piše: Mediacentar Sarajevo
Brčko distrikt, kao jedinstvena administrativna jedinica s posebnim statusom u Bosni i Hercegovini, odlikuje se političkom i etničkom pluralnošću. Politički sistem Distrikta specifičan je po rotaciji vlasti po etničkom ključu, što se ogleda u raspodjeli funkcija gradonačelnika, njegovog zamjenika i predsjednika Skupštine.
Brčko distrikt ima jedan od najvećih budžeta u zemlji, koji za 2024. godinu iznosi 399,4 miliona KM (Skupština Brčko distrikta, 2023) dok broj stanovnika prema posljednjim podacima iznosi 83.516 (Statistika.ba, Brčko). Iako budžetski kapaciteti omogućavaju značajna ulaganja, političke turbulencije i nestabilna tropetinska većina u Skupštini često usporavaju donošenje ključnih odluka, uključujući i usvajanje budžeta (Paragraf.ba, 2019).
Ključni problemi
Brčko distrikt se suočava s dugotrajnim ekonomskim i društvenim izazovima, među kojima se ističu visoka nezaposlenost, korupcija (Mujdanović, 2024), odlazak mladih (Alagić, 2023) i problemi u zdravstvenom sistemu. Iako su pojedine političke stranke ranije najavljivale rad na rješavanju ovih problema, do sada nije predstavljen sveobuhvatan plan koji bi uključivao konkretne mjere i strategije za njihovo prevazilaženje.
Tokom predizborne kampanje nisu se mogle čuti značajne inicijative niti konkretni prijedlozi za poboljšanje aktuelnog stanja, što dodatno ukazuje na nedostatak dugoročnih strategija u upravljanju Brčko distriktom. Problemi koji su godinama prisutni ostaju neriješeni, dok česte promjene u vlasti dodatno usporavaju implementaciju strukturnih reformi.
Politički odnosi i struktura vlasti
Politička struktura Brčko distrikta, zbog njegovog specifičnog uređenja i multietničkog sastava stanovništva, zahtijeva širi politički konsenzus. Kao rezultat toga, vlast u Brčkom čine predstavnici političkih partija sva tri konstitutivna naroda, uključujući Narod i pravdu (NiP), Socijaldemokratsku partiju BiH (SDP BiH), Našu stranku (NS), Stranku demokratske akcije (SDA), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Socijalističku partiju (SP), Partiju demokratskog progresa (PDP), Srpsku demokratsku stranku (SDS) i Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (HDZ BiH). Opoziciju čine Ujedinjena Srpska (US), Savez za bolju budućnost (SBB), Stranka za BiH (SBiH) i Hrvatska seljačka stranka (HSS) (Mujdanović, 2025).
Najveće nesuglasice u Distriktu, koje datiraju još iz predizbornog perioda, bile su prisutne unutar bošnjačkog političkog spektra, posebno između SDA i SBiH. Ove dvije stranke vode političku borbu za prevlast u Distriktu, što je kulminiralo 2023. godine kada je SBiH podržao smjenu SDA-ovog gradonačelnika i postavio svog kandidata Zijada Nišića (B. R., 2023). Međutim, nakon Izbora 2024. godine, SDA se vratila u vlast (FENA, 2024), čime su se odnosi između ove dvije stranke dodatno zakomplicirali.
Izborni rezultati
Politički pejzaž Brčko distrikta u posljednjim izbornim ciklusima nije doživio značajne promjene u raspodjeli moći među ključnim političkim akterima. Stranke s najvećom biračkom podrškom ostaju Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Stranka demokratske akcije (SDA), što potvrđuje stabilnost njihovog političkog uticaja u Distriktu.
Kada je riječ o funkciji gradonačelnika, izborni ciklusi pokazuju smjenu između različitih političkih opcija. Nakon što je 2016. godine za gradonačelnika izabran Siniša Milić (SNSD), 2020. godine tu funkciju preuzeo je Esed Kadrić (SDA). Međutim, 2023. godine Kadrić je smijenjen, a za novog gradonačelnika izabran je Zijad Nišić (Stranka za BiH – SBiH). Na Izborima 2024. ponovo dolazi do promjene, te se na čelo Distrikta vraća Siniša Milić (SNSD), što odražava dinamičnu političku ravnotežu između glavnih nacionalnih stranaka.
Jedan od najupečatljivijih padova zabilježila je Srpska demokratska stranka (SDS), koja je do Izbora 2020. bila najjača srpska politička opcija u Brčkom kroz predizborne koalicije sa Narodnim demokratskim pokretom (NDP). Nakon toga, SDS je doživio značajan pad podrške i sada je jedna od najslabijih stranaka u Skupštini, sa osvojenim samo jednim mandatom.
Ovi rezultati pokazuju da, iako nema drastičnih promjena u odnosu političkih snaga među najvećim strankama, pojedini politički subjekti, poput SDS-a, bilježe značajan gubitak biračke podrške, dok SNSD i SDA nastavljaju da dominiraju političkom scenom Distrikta.
Medijska situacija
U Brčko distriktu djeluju dvije privatne televizije, dvije radiostanice, od kojih je jedna javna, te devet portala. Specifično uređenje Brčko distrikta te posebne političke dinamike koje su karakteristične za ovu zajednicu odražavaju se i na rad medija. Ovakav medijski pejzaž može se opisati kao “formalni pluralizam”, jer su u medijima u Brčkom zastupljeni glavni akteri iz različitih političkih stranaka u većoj mjeri nego u drugim analiziranim zajednicama. Međutim, ovaj pluralizam ostaje površan, jer izvještavanje uglavnom izostavlja kritički i istraživački pristup vlastima. Umjesto toga, dominira pozitivno i servisno izvještavanje o lokalnim dešavanjima i radu Vlade Brčko distrikta.
Većina medija u Brčkom donosi iste servisne i protokolarne informacije, a pojedini imaju i rubrike posvećene Brčko distriktu. Najveći broj njih pozitivno izvještava o gradonačelniku i Vladi Brčkog, zbog čega se iz njihovih sadržaja teško može saznati o izazovima na lokalnom nivou.
RTV HIT Brčko ima posebnu rubriku posvećenu Distriktu, u kojoj su vijesti fokusirane na rad gradonačelnika i vladajućih partija, dok su sagovornici većinom zvaničnici. Ova televizija dobijala je i finansijsku podršku od vlasti u prethodnim periodima. Radio Brčko također prati rad gradonačelnika i izvještava o pozitivnim promjenama u Brčkom, ali u rubrici Brčko donosi i zanimljive priče o uspješnim mladim ljudima (Mustafić, 2018).
Primjeri iz Brčkog pokazuju da, čak i kada postoje kritički osvrti na lokalnom nivou, oni se često zasnivaju na pretpostavkama i mišljenjima, te bi trebali biti svrstani u rubriku komentara, kao što je slučaj na portalu Otisak.ba. Također, pojedine važne teme, poput dječije pornografije, položaja osoba sa invaliditetom i saobraćajnih nesreća koje izazivaju maloljetnici, na lokalnim portalima obrađene su kroz kratke i površne informacije, kao na portalu eBrčko.net.
Vijeće za štampu i online medije zaprimilo je određeni broj žalbi na portale u Brčkom. Za Otisak.ba, Vijeće je 2014. godine ustanovilo da je prekršio Kodeks za štampu i online medije zbog teksta protiv LGBTIQ zajednice (Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini, 2014). Veći broj problematičnih sadržaja, uključujući prenošenje lažnih vijesti, zabilježeno je naročito na eBrčko.net (Raskrinkavanje.ba, eBrčko). U Brčkom djeluje i portal Brčanskiforum.com, koji uglavnom prenosi saopštenja svih političkih stranaka, Nula49.com koji reciklira vijesti drugih i Brčkonjuz.net kao satirični portal.
Po kvalitetu programskih sadržaja od značaja za javni interes izdvaja se Plural.ba. Ovaj portal donosi priče o korupciji, imovinskim kartonima javnih dužnosnika i problemima u Brčkom, ali i pozitivne priče o promjenama u zajednici.
MEDIACENTAR SARAJEVO
- Iz publikacije: Lokalni mediji i društvene mreže u izbornoj kampanji: Lokalni izbori 2024. u Bosni i Hercegovini
- Izdavač: MEDIACENTAR Sarajevo, 2025
- Urednici: Amer Džihana i Anida Sokol
