Najmanje 60 članova Kavačkog, Škaljarskog, Šarićevog i klana „Amerika“ kao i drugih kriminalnih organizacija iz Srbije, Crne Gore, Bugarske, Hrvatske i Slovenije putovalo je širom svijeta sa pasošima BiH. Prema podacima koje su prikupili novinari CIN-a, putne isprave su im izdavale policije i vladine službe u: Sarajevu, Banjoj Luci, Zvorniku, Brčkom, Mostaru, Gradišci i Goraždu od 2013. do 2022. godine. U pasošima, ličnim kartama i vozačkim dozvolama koje su dobili na prevaru bili su unijeti ukradeni podaci bh. građana, ali sa autentičnim fotografijama kriminalaca. Neki od njih pasoše su koristili u akcijama likvidacija članova suparničkih narkoklanova, a putne isprave su im pronađene tokom policijskih akcija nakon njihovog hapšenja.
Dok se Kavački klan oslanjao na vezu u Banjoj Luci, pripadnici protivničkog Škaljarskog klana su 2020. godine dolazili do bh. pasoša u Brčkom, uz posredovanje Nikole Veina, srbijanskog državljanina koji je i sam imao krivotvoreni bh. pasoš, navedeno je u izvještaju Policije Brčko distrikta.
Posredstvom Veina pasoše su u Brčkom, uz ostale, dobili: Ratko Živković, Krsto Vujić, braća Risto i Filip Mijanović, Marko Martinović, Božidar Punošević, Igor Milojević, Dejan Pavlović, Vladimir Ulam i drugi.
Podaci iz optužnice o ubistvima na Krfu otkrivaju, međutim, da je Ratko Živković bio krtica Kavčana u Škaljarskom klanu i da je sve vrijeme uhodio članove ovog klana i o njihovim namjerama i kretanju obavještavao članove suparničkog klana. Prema opisu iz optužnice, on je odigrao ključnu ulogu u lociranju dvojice Škaljaraca na Krfu jer je sve vrijeme komunicirao s njima i tako otkrio mjesto na kojem su se skrivali.
Istraga policije je pokazala da je većina kriminalaca posjedovala krivotvorene lične karte Srbije. Na ovim ličnim dokumentima nalazile su se autentične fotografije kriminalaca, ali su podaci glasili na druge osobe, državljane BiH koji nikada nisu podnosili zahtjeve za bh. dokumente. Policija nikada nije otkrila kako je Vein dolazio do podataka o državljanima BiH koji nisu koristili pravo da uzmu bh. dokumente. Sumnjali su da se radi o osobama koje su imale pristup staroj bazi podataka izdatih dokumenata. Međutim, ni u ovoj, ali ni u većini drugih istraga nisu pronađeni oni koji su kriminalcima dostavljali podatke o poželjnim identitetima.
Vein osuđen u Hrvatskoj
Vein se istim poslom nešto ranije bavio i u Hrvatskoj gdje je pred Županijskim sudom u Zagrebu u oktobru prošle godine nepravomoćno osuđen na četiri godine i deset mjeseci zatvora u odsustvu. On je u Hrvatskoj pogodovao kriminalcima za 75 pasoša, za što je zaradio nešto više od milion KM. Cijena pasoša bila je od 7,5 do 15 hiljada eura.
Hrvatska je od Srbije tražila njegovo izručenje, ali ova susjedna država nije udovoljila njihovim zahtjevima. BiH nije poslala takav zahtjev.
Novinari CIN-a su, stoga, odlučili sami potražiti Veina na prijavljenoj adresi u stambenoj zgradi u naselju Borča kod Beograda. Komšije su tvrdile da je tu, ali se on nije odazivao na interfon stana. Vein se naposljetku novinarima javio posredstvom telefona jednog komšije. Tvrdio je da je u posjeti kćerki izvan Beograda i de se neće skoro vraćati. Negirao je da ima veze sa izdavanjem krivotvorenih pasoša u Brčkom, a rekao je da ne zna ni da je osuđen u Hrvatskoj na zatvorsku kaznu zbog istih stvari.
Ja Vam ne čitam novine.
NIKOLA VEIN
Cijelu priču pod naslovom “Svjetske ubice naoružane pasošima Bosne i Hercegovine” možete pročitati na CIN-u (Centar za istraživačko novinarstvo).
