Početak primjene Zakona o zaštiti ličnih podataka 4. oktobra ove godine prošao je u većini Bosne i Hercegovine uz uobičajenu birokratsku tišinu, ali je u Brčko distriktu ta tišina dobila specifičnu, zabrinjavajuću notu.
I dok bi na dan stupanja na snagu ključnog akta koji štiti privatnost građana trebalo da slušamo o spremnosti institucija, mi Brčaci, umjesto toga, slušamo samo eho. Eho sopstvene zabrinutosti.
Nesigurnost u srcu Brčko distrikta
Suština Zakona je jasna: lični podaci građana (ime, prezime, adresa, JMBG, zdravstveni kartoni, finansijski podaci, itd.) moraju biti obrađivani i skladišteni na način koji garantuje njihovu maksimalnu sigurnost. Institucije, poput Vlade, javnih preduzeća, zdravstvenih i obrazovnih ustanova, postale su obavezne da implementiraju stroge tehničke i organizacione mjere – od sigurnosnih protokola u bazama podataka do edukacije zaposlenih.
Međutim, građani Brčko distrikta s pravom se pitaju: Šta je Distrikt preduzeo?
Do 4. oktobra nismo dobili gotovo nikakve konkretne, javne informacije koje bi potvrdile da su nadležne službe, Kancelarija za upravljanje javnom imovinom, matične službe, ili recimo, Zdravstveni centar, u potpunosti usaglasili svoje sisteme s novim zakonskim standardima. Jesu li implementirani novi softverski sigurnosni sistemi? Da li su službenici prošli potrebne obuke? Je li uspostavljen interni mehanizam revizije?
Ovaj informacioni vakuum stvara klimu nepovjerenja i neizvjesnosti. U eri kada curenje podataka može dovesti do krađe identiteta, finansijske prevare ili zloupotrebe u političke svrhe, neznanje je jednako opasno kao i nesigurnost. Ako institucije ne daju informaciju o svojoj spremnosti, građani su prisiljeni da pretpostave najgore.
Put do istine: Kome i kako poslati zahtjev?
Pitanje nije samo u tome “šta rade”, već i “kako to da saznamo?”
U demokratskom društvu, alati za provjeru spremnosti vlasti već postoje, a mi ih moramo aktivirati. Najefikasniji i najdirektniji put do odgovora leži u primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama.
Šta građani Distrikta mogu i treba da urade:
- Zahtjev za pristup informacijama: Svaki građanin ima pravo da od Vlade Brčko distrikta (određenih odjeljenja ili kabineta) zvanično zatraži podatke. Možete pitati:
- Koje su konkretne mjere (tehničke i organizacione) poduzete radi implementacije Zakona o zaštiti ličnih podataka u odjeljenju X?
- Kada je održana posljednja obuka za službenike u oblasti zaštite podataka?
- Da li je imenovano lice zaduženo za zaštitu ličnih podataka (Data Protection Officer – DPO)?
- Kontaktiranje Agencije: Iako Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH ne nadzire direktno implementaciju prije početka primjene, ona je ključni regulator. Građani mogu uputiti pitanje ili prijavu Agenciji ukoliko sumnjaju da određena institucija krši zakon ili ne pruža informacije o zaštiti podataka.
Nedostatak komunikacije iz Brčko distrikta nije samo propust, to je potencijalna ugroza. Ne radi se o tome da li su spremni, već o tome zašto ćute o spremnosti.
Naša lična sigurnost i privatnost nisu tema koja trpi nejasnoće. Institucije Brčko distrikta moraju hitno prekinuti tišinu i jasno, transparentno, te javno demonstrirati da su u stanju da zaštite ono najvažnije – nas i naše podatke. U suprotnom, Brčko distrikt će, umjesto primjera funkcionalnosti, postati primjer nesigurnosti u srcu države.
Da li će glas građana, u koliko bude dovoljno glasan, natjerati institucije da otvore svoja vrata i pokažu da li je sigurnosni katanac na ličnim podacima postavljen čvrsto ili samo simuliran?
