Vodozemci i gmizavci imaju ključnu ulogu u prirodi i lancu ishrane, a često su i prvi pokazatelji promjena u okolišu. Ipak, zbog zagađenja, gubitka staništa i drugih pritisaka, njihova brojnost opada širom svijeta, dok mnoge vrste ostaju nedovoljno istražene i slabo zaštićene. Situacija je slična i u Bosni i Hercegovini, koja je dom za 23 vrste vodozemaca i preko 30 vrsta gmizavaca.
Mnoge od tih vrsta trenutno se bore za opstanak, a jedna od najvećih prepreka njihovoj zaštiti je manjak pouzdanih podataka. Brčko distrikt predstavlja jedno od najslabije istraženih područja u Bosni i Hercegovini kada je riječ o ovim grupama životinja. Iako postoji više od 10.000 zabilježenih nalaza na nivou države, svega oko 30 potiče iz Brčko distrikta, a većina tih podataka starija je od jednog stoljeća, još iz perioda austrougarske vladavine.
Ambiciozan projekt brčanskih studenata
Iz tog razloga, dvoje studenata biologije Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, rodom iz Brčkog, pokrenulo je projekt inventarizacije, odnosno popisa svih vrsta iz ove dvije bitne grupe životinja na području Distrikta.
Studenti su svoja terenska istraživanja započeli već u februaru, obilazeći najistaknutije prirodne predjele Brčko distrikta – od obala rijeke Save i šumskih predjela istočnog, zapadnog i centralnog dijela Distrikta, pa sve do prirodnih i vještačkih vodenih tijela. Za sada su zadovoljni rezultatima, iako je projekt tek u početnoj fazi. Istraživanje će trajati do septembra ove godine, nakon čega slijedi analiza prikupljenih podataka.
Prethodnu obuku i praksu u izvođenju bioloških terena ovi mladi istraživači stekli su kao volonteri u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, te kao pomoćni terenski istraživači na sličnom projektu na nivou Federacije BiH, pod mentorstvom kustosa Adnana Zimića, MSc.
Potencijal veći od Prenja i Čvrsnice?
Nedostatak savremenih istraživanja ostavlja veliki prostor za nova otkrića. Iako zauzima samo oko 1% teritorije BiH, Brčko distrikt ima veoma zanimljiv položaj, predstavljajući prelaznu regiju između Dinarida i Panonske nizije. Takva pozicija omogućava razvoj velike raznovrsnosti staništa koja pogoduju naseljavanju herpetofaune.
Studenti procjenjuju da bi Distrikt mogao biti stanište za oko 80% vrsta vodozemaca i skoro polovinu vrsta gmizavaca prisutnih u cijeloj Bosni i Hercegovini. Među njima se očekuju populacije rijetkih i ugroženih vrsta, kao što su veliki vodenjaci (tritoni) i barske kornjače. Poređenja radi, do sada su kao glavna područja bogata ovim vrstama izdvajane planine Prenj i Čvrsnica, ali procjene ukazuju na to da bi Brčko distrikt mogao biti još značajniji, naročito kada je riječ o vodozemcima.
Cilj: Zaštita ugroženih staništa
Ovakvo bogatstvo, da bi opstalo, zahtijeva adekvatnu zaštitu. Brčko distrikt trenutno nema listu zaštićenih vrsta niti proglašena zaštićena područja. Dok je na nivou države pod zaštitom tek oko 2,6% teritorije, u Brčkom takva područja uopće ne postoje. Nedostatak podataka jedan je od glavnih razloga za ovakvo stanje, dok su prirodna staništa često degradirana zbog intenzivne poljoprivrede, krčenja šuma i drugih neplaniranih ljudskih aktivnosti.
Cilj ovog istraživanja je da se, po prvi put, sistematski evidentiraju sve vrste, utvrdi njihova rasprostranjenost i procijene prijetnje s kojima se suočavaju. Krajnji zadatak je predstavljanje podataka nadležnim odjeljenjima Vlade Brčko distrikta radi uspostavljanja mjera zaštite za naročito ugrožene populacije.
Kako možete pomoći?
Svaki podatak o prisustvu ovih vrsta od velikog je značaja, uključujući foto i video dokumentaciju. Ukoliko ste u posljednje vrijeme fotografisali ili snimili susret sa nekom od ovih životinja, materijale možete poslati na e-mail adrese: osmanbasicamar3@gmail.com ili malkocemina700@gmail.com. Vaš doprinos direktno pomaže u širenju znanja i zaštiti prirode Brčko distrikta.
Fotograf: Iman Tanović
