Anonimni izvori često služe kao barometar zdravlja javnih institucija, signalizirajući da dublji institucionalni problemi vrebaju iza fasade formalne birokratije. Nedavna informacija koja je stigla do redakcije Plurala, a tiče se Gradske biblioteke u Brčko distriktu BiH, naizgled je tek puka administrativna smetnja. Riječ je o pomjeranju promocija knjiga iz udarnih, večernjih termina, u “mrtvu zonu” radnog dana – preciznije, u 14:30h.
Ovdje se radi o politički motiviranom činu birokratske kontrole koji efektivno guši kulturnu misiju Biblioteke, čineći javnu ustanovu nedostupnom samoj javnosti koju bi trebala da služi. Centralna teza ove analize glasi: odluka o 14:30h je signal duboke političke zarobljenosti i zloupotrebe administrativnog mikro-menadžmenta unutar Distrikta.
Takva odluka direktno pokazuje da je politički imperativ nadređen kulturnoj funkciji, uspostavljajući opasnu praksu političke kontrole nad svakim segmentom javnog života.
Birokratski izgovor
Javna institucija, posebno ona sa kulturnim ili obrazovnim mandatom poput Biblioteke, po definiciji ima inherentnu obavezu da služi javnosti u vrijeme kada je javnost dostupna, a to su upravo večernji termini i, često, vikendi. Odbijanje rada poslije standardnog radnog vremena zapravo predstavlja kršenje javnog mandata Biblioteke.
U ovakvom sistemu, birokratska jednostavnost ima apsolutni primat nad ustavnim pravom građana na pristup kulturi.
Ova praksa postavlja opasan presedan: javna institucija prestaje biti javna služba fokusirana na maksimalizaciju javne koristi.
Politički pipci
Da bismo razumjeli odakle dolazi pritisak za ovako destruktivnu administrativnu promjenu, neophodno je ispitati institucionalni okvir i ključne političke figure koje nadziru rad Biblioteke. Biblioteka Brčko distrikta BiH spada pod nadležnost Odjeljenja za privredni razvoj, sport i kulturu. Upravo na tom mjestu pronalazimo jasnu vezu između administrativnog mikroupravljanja i političke moći.
Linija razgraničenja između čiste administrativne odluke i političke volje potpuno se briše. Odluka o pomjeranju termina, pod vodstvom takvog kadra, stoga gotovo sigurno ima političko, a ne samo tehničko, porijeklo.
Političke stranke koriste svoje kadrove na izvršnim pozicijama kako bi mikroupravljale javnim servisima, pretvarajući ih u produžene ruke stranačke politike umjesto u autonomne kulturne centre.
Sociološka i kulturna šteta
Ako zanemarimo političke i administrativne motive, ostaje pitanje: kolika je stvarna šteta nanesena građanima Brčkog? Promjena termina kulturnih promocija na 14:30h nije samo nezgodna, ona je sistemski izbor koji funkcionalno ukida javno učešće za većinu ključnih demografskih grupa.
Termin u 14:30h eliminira gotovo sve radno aktivno stanovništvo, koje je u to vrijeme na poslu. Također, studenti i srednjoškolci, ključna ciljna grupa za Biblioteku, nalaze se ili u nastavi ili se tek vraćaju kući, obavljaju obaveze ili su na sportskim aktivnostima. Stvarna ciljana publika odluke svedena je na penzionere, nezaposlene, ili one koji su u smjenama. Drastično sužavanje potencijalnog dosega Biblioteke protivi se ideji široke kulturne inkluzije.
Posljedice ove odluke su pogubne za lokalnu kulturnu scenu. Organiziranjem promocija pred praznim salama, ili salama ispunjenim samo birokratijom i nekolicinom novinara, obesmišljava se sav trud, smanjuju se prodaje i destimuliše se lokalna kulturna produkcija. Ova odluka djeluje kao administrativna kazna za kulturno angažovane građane.
Kulturna institucija poput Biblioteke ne postoji samo da skladišti knjige. Ona je živi kulturni centar čija je uloga da maksimizira interakciju sa zajednicom. Odluka o 14:30h formalno pretvara vitalni kulturni prostor u pasivni administrativni depo.
Ova kulturna degradacija putem definicije ima i političku svrhu. Događaji koji privlače kritičnu masu i potencijalno izazivaju političku diskusiju ili kritičko razmišljanje sada su efektivno eliminisani jer im je smanjena vidljivost i dostupnost. Time se uspostavlja efikasan birokratski filter za kulturno-političku korektnost.
Tražimo hitno preispitivanje ove odluke i trenutni povratak kulturnih događaja u termine koji služe javnosti. Biblioteka mora povratiti autonomiju u organizaciji svog kulturnog programa, oslobođena straha od političke revizije i mikro-upravljanja. Politički akteri moraju javno objasniti građanima zašto je kulturna dostupnost Brčkog žrtvovana. Ova priča nije samo o rasporedu događaja; ona je o tretmanu kulture kao drugorazrednog elementa i znaku kulturnog sunovrata pod birokratskom palicom.
