U organizaciji BZK “Preporod” Brčko distrikt BiH, u Islahijjetu 3. maja održano je predavanje arhitekte Mahira Kurtalića iz Beča na kojem je predstavio svoj magistarski rad posvećen vili (kući) Kučukalića. Njegov rad, prepoznat kao jedan od najboljih u akademskoj 2022/2023. godini u Beču, istražuje arhitektonske, kulturne i historijske slojeve ove značajne građevine. Kako je sam istakao, interes za ovu vilu kod njega postoji još od djetinjstva.
Kurtalić je kroz predavanje osvijetlio širi kontekst u kojem je vila nastala, pojasnivši da se radi o periodu austro-ugarske vladavine u Bosni i Hercegovini, kada je evropska industrijalizacija snažno mijenjala izgled i duh bosanskih gradova. Tako se, kako ističe, od kraja 19. stoljeća pojavljuju gimnazije, horovi, koncerti, pozorišne predstave – gradovi gube osmanski karakter, a modernizacija postaje novi imperativ.
Posebnu pažnju Kurtalić je posvetio tzv. orijentalizirajućem stilu, koji je Austro-Ugarska nametnula kao sredstvo modernizacije, ali i kao simbol kontinuiteta s lokalnim tradicijama – iz njihove perspektive.
Austrijanci nisu imali za cilj da Bosnu i Hercegovinu pretvore u zapadnjačku provinciju, već da lokalnu umjetnost i arhitekturu pročiste od onog što su smatrali ‘negativnim osobinama’ i učine je savremenom. Orijentalizirajući stil u Bosni je imao funkciju modernizacije, ali i da Austrijancima pruži utisak Orijenta. Tako su sve zgrade u tom stilu smještali na ulaze u gradove kako bi putnicima poručili da su došli u Orijent.
mahir kurtalić
On je pojasnio da orijentalizirani elementi arhitekture nisu prvi put korišteni u BiH, već su preuzimani iz evropskih publikacija koje su se bavile „arhitekturom Orijenta“, prostora koji je u 19. stoljeću za Zapad predstavljao egzotični svijet „kahve, duhana i fantazija“, a podrazumijevao je islamske zemlje.
Vila Kučukalića izgrađena 1907.
Upravo takav stil našao je svoje mjesto i u vili Kučukalića, čija izgradnja datira vjerovatno iz 1907. godine. Iako je njen arhitekta nepoznat, zna se da je vila pripadala Mehmedagi Kučukaliću, nekadašnjem gradonačelniku Brčkog i sinu uticajnog trgovca Alijage Kučukalića. Kako je istakao, porodica Kučukalić ostavila je snažan pečat u urbanom razvoju Brčkog – od izgradnje Hotela „Posavina“, tadašnje Ruždije, pošte i konaka.
Vila je sagrađena u kombinaciji orijentalizirajućeg stila (s prugastim fasadama) i sporadičnih secesijskih elemenata, kao što su floralni motivi na balkonu ili secesijska štukatura, koje, kako je rekao, od posljednje restauracije više nema u kući.
Posebno je značajan unutrašnji raspored vile: središnja divanhana okružena sobama jasno odražava tradicionalnu organizaciju prostora na haremluk i selamluk. Također, u vili Kučukalića nalazimo i orijentalizirajuće lukove ispod stepeništa, što nije čest slučaj, jer su vile u ovom periodu uglavnom imale odlike orijentalizirajuće arhitekture samo na vanjskim elementima.
mahir kurtalić
On je naveo i primjere drugih vila koje su pripadale ovoj porodici – poput one u Bosanskom Šamcu, koju je vjerovatno sagradio Mehmedagin brat Fehimaga Kučukalić, i kuće Mujage Kučukalića u Gračanici.
Za razliku od brčanske, ove vile nemaju jedinstvenost arhitektonskog izraza vile Kučukalića.
Vila Kučukalić je značajna ne samo za Brčko, već i za širu kulturnu i arhitektonsku baštinu Bosne i Hercegovine. Ona je rijedak primjer spoja tipologije vile s tradicionalnim unutrašnjim rasporedom. Ona je simbol jednog preokreta, gdje su se navike, kulture i svjetonazori ljudi u Bosni i Hercegovini promijenili.
mahir kurtalić
