Pitanje ustavnog i administrativnog preuređenja Bosne i Hercegovine ponovo je postalo centralna tema javnog diskursa. Aktuelni istupi vjerskih lidera i oštra saopćenja ukazuju na duboke razlike u pogledima na budućnost zemlje.
Podsjećanje na korijene rasprave vodi u oktobar 2005. godine, kada je Biskupska konferencija BiH (BK BiH) uputila službeni prijedlog pod nazivom „Bosna i Hercegovina – izvor nestabilnosti i prijetnja miru, ili buduća članica EU-a“. Ovaj dokument, koji je potpisao tadašnji predsjednik BK BiH, kardinal Vinko Puljić, zagovarao je radikalnu reviziju ili ukidanje Daytonskog sporazuma.
BK BiH tada je ponudila model četiri „nenacionalne“ regije (kantona, provincije…):
- Sarajevsku, Banjolučku, Mostarsku i Tuzlansku regiju.
- Regije bi se formirale prema ekonomskim, saobraćajnim, povijesnim i geografskim kriterijima.
- Ključni uvjet bio je da u svakoj jedinici svaki konstitutivni narod mora imati najmanje 30% udjela u vlasti, kako bi se spriječilo nadglasavanje.
Cilj je bio stavljanje izvan snage podjele zemlje na dva entiteta, što je BK BiH ocijenila kao „nefunkcionalno rješenje koje je ozakonilo zakon jačega“.
Dvadeset godina kasnije, fokus se pomjera na Zagreb, gdje je krajem aprila 2026. godine održan TradFest, manifestacija koja okuplja govornike iz konzervativnog spektra. Vrhbosanskom nadbiskupu u miru, Vinku Puljiću, tom je prilikom uručena nagrada „Svjedok godine“ za dugogodišnji rad na očuvanju identiteta hrvatskog naroda.
Kardinal Puljić, koji je nadbiskupsku funkciju obavljao od 1991. do 2022. godine, osvrnuo se na stanje u BiH narodnom poslovicom: „Puno kuharica, preslan ručak“. Dodao je da u zemlji ima mnogo onih koji misle kako stvari trebaju izgledati, ali „nikako pametno napraviti“. Njegovo prisustvo na ovom skupu izazvalo je pažnju zbog konteksta tema o položaju Hrvata, trećem entitetu i geopolitičkim prilikama.
Ubrzo nakon događaja u Zagrebu, oglasio se Rijaset Islamske zajednice u BiH, izražavajući zabrinutost i odbacujući ideje o „etničkoj podjeli Bosne i Hercegovine“. U saopćenju je navedeno da predstavljeni memorandumi podsjećaju na „opasne planove o etničkoj dominaciji“ koji su doveli do sukoba devedesetih.
Islamska zajednica je upozorila da nijedan narod nema ekskluzivno pravo na bilo koji dio teritorije te je pozvala predstavnike Katoličke i Pravoslavne crkve da odlučno odbace ideje o dodatnim podjelama. Naglasili su da takve politike mogu dovesti samo do „novih sukoba i etničkih čišćenja“.
Kao odgovor na ove optužbe, Biskupska konferencija BiH uputila je službeno priopćenje 29. travnja 2026. godine, izražavajući „duboko žaljenje zbog sadržaja i tona“ istupa Islamske zajednice.
- Odbacivanje optužbi: BK BiH je tvrdnje o povezanosti Crkve s projektima podjele nazvala „neutemeljenim i štetnim za dijalog“.
- Ustavni poredak: Naglasili su da je BiH država triju konstitutivnih naroda i da takvo uređenje nije formalnost, već temelj mira.
- Legitimno predstavljanje: BK BiH je istakla da je preglasavanje neprihvatljivo te zahtijevaju reformu Izbornog zakona radi zaštite prava hrvatskog naroda.
U nastojanju da razjasni da li je vizija iz 2005. godine o četiri nenacionalne regije i dalje službena alternativa današnjim etničkim zahtjevima, redakcija portala Plural BiH uputila je upit Tajništvu BK BiH.
Međutim, generalni tajnik dr. sc. vlč. Bojan Ivešić u svom odgovoru je naveo kako nije u mogućnosti konkretno odgovoriti na postavljena pitanja. Usmjerio nas je na već objavljeno priopćenje, uz napomenu da su raniji istupi bili reakcija na „neosnovane konkretne prozivke“.
Dok dokument iz 2005. godine i dalje ostaje dio arhive koji zagovara brisanje entiteta, trenutni diskurs vjerskih zajednica više je fokusiran na zaštitu prava konstitutivnih naroda unutar postojećeg Daytonskog okvira i međusobna očitovanja o aktuelnim političkim inicijativama.
