U oktobru ove godine stupa na snagu novi Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine, donoseći značajne promjene u načinu na koji se lični podaci građana prikupljaju, obrađuju i čuvaju. Ovaj zakon ima za cilj usklađivanje s evropskim standardima, poput GDPR-a (Opšta uredba o zaštiti podataka), čime se jača privatnost pojedinaca i nameću strožije obaveze institucijama i kompanijama. Suština zakona je da građanima daje veću kontrolu nad njihovim podacima, kao i pravo da znaju kako se ti podaci koriste, ko im pristupa, te da zatraže ispravku ili brisanje ukoliko je to potrebno.
Međutim, postavlja se ključno pitanje: Koliko su građani Brčkog uopšte informisani o ovom zakonu? Jesu li imali prilike da se upoznaju sa svojim novim pravima i obavezama institucija? Čini se da je nivo svijesti o ovoj temi još uvijek relativno nizak, što može dovesti do propuštanja prilika za ostvarivanje prava na zaštitu ličnih podataka. Informacije su često raspršene i teško dostupne prosječnom građaninu, što otežava adekvatno razumijevanje kompleksnosti novog zakonskog okvira. Mnogi građani možda ni ne znaju da imaju pravo da zatraže uvid u podatke koje institucije prikupljaju o njima, niti da mogu podnijeti prigovor ukoliko smatraju da su njihova prava povrijeđena. Ova neinformisanost može proizaći iz nedostatka javnih kampanja, nedovoljne dostupnosti relevantnih informacija na jednostavan i razumljiv način, ili pak opšteg osjećaja da se radi o previše kompleksnoj temi za prosječnog pojedinca.
Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste nepostojanje javne debate o ovoj temi. Niko ne pokreće značajniju diskusiju o implementaciji zakona, njegovim implikacijama i obavezama koje donosi. Bez otvorene javne rasprave, teško je očekivati da će se podići svijest javnosti, što je presudno za uspješnu primjenu ovako važnog propisa.
Spremnost lokalnih institucija i privrednih subjekata u Brčkom
Još jedno važno pitanje je koliko lokalne institucije u Brčko distriktu aktivno rade na pripremama za usklađivanje sa ovim zakonom? Proces implementacije ovakvog zakona zahtijeva značajne resurse – edukaciju zaposlenih, reviziju internih procedura, te prilagođavanje IT sistema. Bez aktivne pripreme, institucije rizikuju neusklađenost, što može dovesti do prekršajnih kazni, ozbiljnih finansijskih posljedica i narušavanja povjerenja građana. Zakonske odredbe nalažu da svaka institucija mora imenovati Službenika za zaštitu podataka (DPO), koji će biti odgovoran za praćenje usklađenosti i komunikaciju sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka. Takođe, moraju se uspostaviti jasne procedure za postupanje sa zahtjevima građana u vezi sa njihovim podacima, kao i protokoli za prijavljivanje sigurnosnih incidenata.
Dodatno, krajnje je upitno da li, u kojoj mjeri i na koji način su privredni subjekti upoznati sa ovom temom i obavezom koja proizilazi iz zakona. Mali i srednji preduzetnici, koji često nemaju odjele za pravna pitanja ili IT podršku, mogu biti posebno ranjivi. Mnogi od njih možda nisu ni svjesni da su obavezni da se usklade s novim zakonom. Ovo ih, baš kao i institucije, može dovesti u vrlo nezgodan položaj ukoliko na vrijeme ne reaguju. Sankcije za nepoštovanje Zakona o zaštiti podataka mogu biti visoke i značajno uticati na poslovanje, pa čak i dovesti do gašenja manjih firmi. Potrebno je hitno podići svijest u poslovnoj zajednici i pružiti im adekvatnu podršku i informacije o obavezama koje ih čekaju.
Gdje potražiti više informacija?
Za građane i privredne subjekte koji žele da saznaju više o svojim pravima i obavezama po novom Zakonu o zaštiti podataka, ključno je znati kome se obratiti. Iako specifični resursi mogu varirati, opšti pristup bi bio sljedeći:
- Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH: Ovo je centralna institucija zadužena za nadzor i primjenu zakona o zaštiti podataka na nivou Bosne i Hercegovine. Na njihovoj zvaničnoj web stranici (azlp.gov.ba) trebalo bi da budu dostupne informacije o zakonu, podzakonski akti, smjernice, često postavljana pitanja (FAQ) i kontakt podaci. Ova agencija je prva i glavna adresa za sve pritužbe i pitanja građana i privrednih subjekata u vezi sa zaštitom ličnih podataka.
- Pravna pomoć i nevladine organizacije: Određene nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima, transparentnošću ili digitalnim pravima, kao i centri za besplatnu pravnu pomoć, mogu pružati savjete i informacije o zaštiti podataka. Preporučuje se da se potraže organizacije koje su specijalizovane za zaštitu privatnosti ili digitalna prava.
- Službene stranice institucija: Iako to možda nije primarni izvor informacija o samom zakonu, javne institucije su dužne da nakon stupanja zakona na snagu objave svoje politike privatnosti, informacije o obradi podataka i kontakte osobe zadužene za zaštitu podataka (DPO). Preporučuje se provjera web stranica javne uprave, javnih preduzeća i drugih relevantnih institucija u Brčko distriktu.
- Privredne komore i udruženja poslodavaca: Ove organizacije bi trebale aktivno informisati svoje članice o novom zakonu i organizovati radionice ili seminare kako bi im pomogle u usklađivanju. Preduzeća bi se trebala obratiti svojim komorama i udruženjima za relevantne informacije i podršku.
Upoznatost odgovornih lica
Posljednje, ali ne i najmanje važno, pitanje je koliko su odgovorna lica u institucijama i privrednim subjektima zaista upoznata sa obavezama koje ih očekuju od oktobra? Edukacija i podizanje svijesti među rukovodećim kadrom i zaposlenima koji obrađuju lične podatke su od suštinskog značaja. Bez adekvatnog razumijevanja zakonskih obaveza, rizik od propusta i neusklađenosti je visok. Potrebno je organizovati obuke, radionice i distribuirati jasne smjernice kako bi se osiguralo da su svi relevantni akteri unutar institucija i preduzeća spremni za izazove koje donosi novi zakon.
Odgovorna lica moraju biti svjesna da nepoštovanje zakonskih odredbi može dovesti do ozbiljnih sankcija, uključujući visoke novčane kazne, ali i do narušavanja reputacije institucije ili kompanije. Svaka institucija i privredni subjekt bi trebali imati jasan plan obuke za svoje zaposlenike, posebno za one koji svakodnevno dolaze u kontakt s ličnim podacima građana (npr. zaposlenici u administraciji, zdravstvu, socijalnoj zaštiti, obrazovanju, prodaji, marketingu, ljudskim resursima). Takođe, važno je da postoji interna osoba ili tim koji će biti zadužen za kontinuirano praćenje promjena u regulativi i obezbjeđivanje da se institucija ili preduzeće stalno pridržava novih pravila.
Sve u svemu, predstoji značajan period prilagođavanja. Ključno je da se i građani, i institucije, i privredni subjekti aktivno uključe u proces informisanja i priprema kako bi se osigurala puna primjena novog Zakona o zaštiti podataka i zaštitila prava svakog pojedinca. Bez proaktivnog pristupa i javne debate, rizikujemo da nas oktobar zatekne nespremne. Da li će se potrebna diskusija pokrenuti na vrijeme?
