Dok se građani Brčko distrikta svakodnevno suočavaju s ekonomskim problemima, odlaskom mladih i sve većim nepovjerenjem u institucije, među zaposlenima u RNU „Radio Brčko“ sve glasnije se postavlja pitanje – kome zapravo služi ova ustanova?
RNU „Radio Brčko“ je javna ustanova čiji je osnivač Brčko distrikt BiH i koja se finansira novcem građana. Osnovna misija ovakvog medija trebala bi biti objektivno informisanje javnosti, profesionalno novinarstvo i zaštita javnog interesa. Međutim, prema tvrdnjama dijela zaposlenih i bivših zaposlenika, stvarnost je znatno drugačija.
Odluke bez dijaloga
Radnici navode da se brojne odluke donose bez konsultacija sa zaposlenima, bez transparentnosti i bez stvarnog uvažavanja mišljenja onih koji svakodnevno obavljaju posao.
Umjesto savremenog menadžmenta i timskog rada, zaposleni govore o atmosferi straha u kojoj se pojedini rukovodioci ponašaju kao da upravljaju privatnom firmom, a ne javnom ustanovom finansiranom sredstvima građana.
Kada radnici izgube povjerenje u vlastito rukovodstvo, posljedice ne trpi samo kolektiv, nego i građani koji finansiraju rad te ustanove.
Disciplinski postupci i (ne)zakonitosti
Posebno zabrinjavaju navodi da se disciplinski postupci koriste kao sredstvo pritiska na pojedine zaposlene.
Prema tvrdnjama radnika, pojedine komisije donose odluke za koje se smatra da nisu dovoljno stručno utemeljene niti usklađene sa zakonskim propisima. Ali su itekako usklađene sa političarima, tvrde radnici sa kojima smo razgovarali te najavljuju njihovo razotkrivanje u narednim mjesecima.
Ukoliko su takvi navodi tačni, nadležni organi bi trebali ispitati:
- da li su disciplinski postupci vođeni u skladu sa zakonom,
- da li su poštovana prava zaposlenih,
- da li je postojao sukob interesa članova komisija,
- da li su svi relevantni dokazi bili dostupni učesnicima postupka.
Ugovorci kao ‘potrošna roba’
Godinama se među zaposlenima govori o problemu radnika angažovanih na određeno vrijeme.
Tvrde da se ugovori produžavaju iz godine u godinu bez rješavanja radno-pravnog statusa zaposlenih, što kod radnika stvara osjećaj nesigurnosti i zavisnosti od volje rukovodilaca tj. politike.
Takva praksa otvara pitanje poštovanja osnovnih principa radnog prava i jednakog tretmana zaposlenih. Radnici smatraju da se u suštini nemaju kome žaliti, jer zapošljavanje u svim institucijama decenijama ide preko politike!
Pitanja o milionima bez odgovora
Građani imaju pravo znati kako se troši njihov novac.
Posebno pitanje predstavlja izdavačka djelatnost zbog koje je RNU prije nekoliko godina i formalno dobio proširene nadležnosti za štampanje i izdavaštvo. Koliko ima „šefova“, a koliko radnika!?
Zbog toga se postavljaju legitimna pitanja:
- Koliko je novca izdvojeno za izdavačke aktivnosti?
- Koliko je publikacija zaista proizvedeno?
- Koji su konkretni rezultati tog sektora?
- Kakvu korist od toga imaju građani Brčko distrikta?
Odgovori na ova pitanja trebali bi biti javno dostupni, ali nisu i neće, mišljenje je pojedinih radnika, kao i da se podaci ne smiju objaviti, kako bi javnost bila „mirna“, jer ako se obznani istina – tada bi mnogi tražili drugi posao!
Medij koji kasni za svima
U eri interneta i društvenih mreža, građani informacije uglavnom saznaju preko privatnih portala i društvenih mreža.
Mnogi smatraju da javni medij više ne diktira informativne tokove, nego ih prati sa zakašnjenjem.
Zbog toga se mora otvoriti ozbiljna rasprava o efikasnosti postojećeg sistema i opravdanosti troškova.
Sindikat bez snage, radnici bez zaštite
Jedan od najvećih problema, prema riječima zaposlenih, jeste osjećaj nemoći.
Radnici tvrde da se boje prijavljivati nepravilnosti zbog mogućih posljedica po radni status.
Kada zaposleni smatraju da ne mogu slobodno govoriti o problemima, to je alarm za svaku instituciju.
Potrebna nezavisna revizija
Zbog brojnih pitanja koja se godinama ponavljaju, nadležne institucije trebale bi razmotriti:
- kompletnu finansijsku reviziju poslovanja,
- reviziju svih zapošljavanja po ugovoru,
- reviziju disciplinskih postupaka,
- provjeru eventualnih slučajeva mobinga,
- procjenu stvarnih kadrovskih potreba ustanove,
- izradu strategije modernizacije rada.
Troškovi i gubici
Posebno zabrinjava činjenica da su podaci kojima javnost trenutno raspolaže uglavnom zasnovani na Finansijskom planu RNU „Radio Brčko“ za 2024. godinu, prema kojem je ustanova raspolagala budžetom većim od 1,1 milion KM, od čega je preko 90% finansirano novcem građana Brčko distrikta.
Iz dostupnih planskih dokumenata Brčko distrikta vidljivo je da su za period 2024–2026. godine projektovana sredstva za RNU na još višem nivou nego ranije, pri čemu su prihodi iz budžeta planirani na oko 1,28 miliona KM godišnje, a ukupni planirani prihodi oko 1,35 miliona KM.
Istovremeno, Skupština Brčko distrikta je početkom 2025. godine dala saglasnost na Finansijski plan RNU za 2025. godinu, ali detaljne budžetske stavke, rashodi po sektorima, troškovi rukovodstva, komisija i stvarni rezultati poslovanja nisu dostupni široj javnosti.
Građani zato imaju pravo postaviti nekoliko jednostavnih pitanja:
- Koliki je stvarni budžet RNU u 2026. godini?
- Koliko danas iznose ukupni troškovi plata?
- Koliko koštaju direktor, rukovodioci i upravljačke strukture?
- Koliko novca troši sektor izdavaštva i kakve rezultate proizvodi?
- Koliko je sredstava utrošeno na komisije, ugovore, nabavke i održavanje?
U vremenu kada penzioneri jedva preživljavaju, socijalne potrebe rastu, a zdravstveni sistem se suočava sa brojnim izazovima, potpuno je opravdano očekivati da svaka marka javnog novca bude transparentna.
Ako javni medij godišnje košta građane više od milion maraka, logično je očekivati da bude prvi izvor informacija, primjer profesionalnog novinarstva i simbol javnog interesa.
Međutim, percepcija velikog broja građana je potpuno drugačija.
Najvažnije vijesti iz Brčkog često prvo objavljuju privatni portali i korisnici društvenih mreža, dok javni medij informacije prenosi sa zakašnjenjem. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje da li RNU „Radio Brčko“ ispunjava svrhu zbog koje postoji ili je postao još jedna budžetska institucija čiji se opstanak više temelji na transferima iz budžeta, nego na rezultatima rada.
Posebno zabrinjava činjenica da su revizori prethodnih godina evidentirali značajan broj preporuka za otklanjanje nepravilnosti u poslovanju ove ustanove, što dodatno ukazuje na potrebu ozbiljne i nezavisne kontrole trošenja javnog novca.
Građani Brčko distrikta imaju pravo da znaju:
- koliko ih košta svaki zaposleni,
- koliko ih košta svaka upravljačka struktura,
- koliko ih košta sektor izdavaštva,
- kakvi su konkretni rezultati za svaki uloženi budžetski fening.
Jer javni novac nije vlasništvo direktora, upravnih odbora niti političkih stranaka.
To je novac građana Brčko distrikta, a svaka marka mora biti opravdana rezultatima, transparentnošću i odgovornošću. Bez toga, svaki novi milion izdvojen za RNU postaje pitanje javnog interesa, a ne samo budžetska stavka.
