Više od 15 mjeseci nakon smrti dugogodišnjeg glavnog tužioca Zekerije Mujkanovića, Tužilaštvo Brčko distrikta BiH funkcioniše u opasnom vakuumu. Dok pravosuđe Distrikta čeka na puni mandat, proces izbora pretvorio se u maratonsku proceduru koja je postala talac političkih kalkulacija. Dok se u javnosti licitira imenima kandidata, sve je izvjesnije da se na ovu poziciju, koja prema nepisanim političkim pravilima u Distriktu pripada bošnjačkom kadru, “cilja” kandidat čiji integritet je već pod znakom pitanja.
Kada je u januaru prošle godine preminuo Zekerija Mujkanović, koji je na čelu Tužilaštva Brčko distrikta bio od 2007. godine, ostalo je upražnjeno mjesto koje simbolizuje trenutnu krizu pravosudnog sistema. Mujkanovićevo nasljeđe obilježeno je i njegovim javnim priznanjem, izrečenim pred kraj života, da je korupcija u zapošljavanju u Brčkom zastupljena čak 99 posto, te da sistem nije imao snage da se sa tim izbori. Njegov odlazak razotkrio je sistemsku ranjivost: pravosuđe koje je postalo toliko personalizovano da je nakon njegovog odlaska ostalo paralizovano.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH u oktobru prošle godine objavilo je konkurs za rukovodne pozicije, među kojima je i mjesto glavnog tužioca Tužilaštva Brčko distrikta BiH. Prema dostupnim informacijama o toku procedure, intervjui sa kandidatima zakazani su za kraj aprila, dok se odluka o izboru očekuje na majskom zasjedanju VSTV-a.
Na listi kandidata koji pretenduju na ovu ključnu funkciju nalaze se aktuelni vršilac dužnosti glavnog tužioca Vladimir Tepavčević, zatim Safet Pizović, Vanja Krndelj…
Među navedenim imenima, Safet Pizović, aktuelni direktor Kancelarije za pravnu pomoć i predsjednik Pravosudne komisije Brčko distrikta, izdvaja se kao kandidat oko kojeg se vode najozbiljnije polemike. Njegova kandidatura izaziva snažan otpor, prvenstveno zbog niza prijava koje su protiv njega podnesene.
Više od godinu i po nakon prvih krivičnih prijava, slučaj protiv Pizovića i drugih i dalje je bez tužilačkog epiloga. Krivičnu prijavu protiv Pizovića, Vanje Krndelj i drugih još u novembru 2024. podnijela je neformalna grupa građana “Stop korupciji u zapošljavanju u Brčkom“.
Drugu krivičnu prijavu je 24. aprila prošle godine podnio je i Džemal Zahirović, nekadašnji advokat Kancelarije za pravnu pomoć Brčko distrikta BiH.
Zahirović je Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV) podnio i disciplinsku prijavu protiv tužiteljice Gordane Radovanović, optužujući je za opstrukciju postupka.
U međuvremenu, Radovanović je otišla na trudničko bolovanje, dok je tadašnji vršilac dužnosti glavnog tužioca Radmilo Ivanović penzionisan. Na njegovo mjesto imenovan je Vladimir Tepavčević, koji je ujedno i kandidat za glavnog tužioca, zajedno sa Pizovićem i Krndelj. Već je prošlo 18 mjeseci od podnošenja krivične prijave od strane građana, a sada u aprilu će se navršiti godina od podnošenja moje prijave. Dakle, svi izbjegavaju postupanje po mojoj prijavi.
džemal zahirović za inforadar
Brčanskim aktivistima iz neformalne grupe građana “Stop korupciji u zapošljavanju u Brčkom” je neprihvatljiva činjenica da se desi izbor nekoga od krivično prijavljenih.
To bi značilo da će oni doći u situaciju da sami protiv sebe odbace prijavu i obustave postupak. Praktično, Tužilaštvo čeka prijavljenog da dođe u poziciju da odbaci prijavu sam protiv sebe, dok izostaje reakcija i postupanje drugih nadležnih institucija. Do sada prijava nije odbačena jer je tužiocima više nego jasno da protiv Pizovića i Krndelj ima dokaza za počinjenje krivičnog djela zloupotreba položaja.
Iz brčanskog Tužilaštva za InfoRadar je ranije potvrđeno da trenutno stanje u spisu nije dovoljno razjašnjeno za donošenje tužilačke odluke.
U prijavama protiv Pizovića se, između ostalog, navodi da je zajedno sa službenicama Vanjom Krndelj i Draganom Vuković, zloupotrijebio službena ovlaštenja prilikom zapošljavanja Dragane Popić na poziciju šefa administracije na neodređeno vrijeme.
Popić, kako stoji u prijavi, nije ispunjavala zakonske uslove odnosno nije imala adekvatno radno iskustvo. Ona, kako se navodi u prijavi, nikada nije obavila pripravnički staž sa visokom stručnom spremom (VSS), niti je bila zaposlena sa VSS, a nije obavljala ni volonterski staž sa VSS. Popić je povremeno mijenjala šeficu administracije Mirjanu Petrović i to u periodima kada je Petrović bila odsutna.
Popić je, naime, napisala da je dvije godine volontirala na Evropskom univerzitetu u Brčkom, a u prijavi koja je podnesena protiv Pizovića stoji da “Popić nije mogla volontirati jer je u tom periodu bila zaposlenik Kancelarije za pravnu pomoć, te samim tim nije mogla istovremeno raditi na dva mjesta“.
Ranije je protiv Pizovića bila podnesena i disciplinska prijava, ali je ona odbačena i to iz razloga što je “na osnovu činjeničnog stanja zasnovanog na izvedenim dokazima i navoda iz prijave za pokretanje disciplinskog postupka utvrđeno da opisane radnje iz prijave za pokretanje disciplinskog postupka ne predstavljaju teže povrede službenih dužnosti iz odredbe člana 86. Zakona o službenicima i namještenicima u pravosuđu Brčko distrikta BiH”.
Brčanski aktivisti smatraju da bi izbor novog glavnog tužioca mogao imati dalekosežne posljedice i to ne samo za rad pravosuđa u Brčkom, već i za povjerenje javnosti u institucije koje bi trebale garantovati zakonitost i nepristrasnost.
Ukoliko se među izabranima nađe neko od kandidata protiv kojih se vode ili su vođeni postupci, ostaje otvoreno pitanje kako će se izbjeći potencijalni sukob interesa i osigurati integritet pravosudnog sistema.
Da izbor glavnog tužioca nije samo lokalno kadrovsko pitanje, potvrdila je i nedavna posjeta supervizora za Brčko distrikt BiH Louisa J. Crishocka sjedištu VSTV-a BiH, gdje se sastao sa predsjednikom ove institucije.
Tokom razgovora, fokus je bio na aktuelnim temama vezanim za predstojeći izbor glavnog tužioca Tužilaštva Brčko distrikta BiH, s jasnim ciljem unapređenja efikasnosti i profesionalne posvećenosti radu Tužilaštva, kao i na temama borbe protiv korupcije. Ovakav angažman međunarodne zajednice ukazuje da je brčansko pravosuđe prepoznato kao ključna tačka u kojoj se “lome koplja” između političkog uticaja i vladavine prava.
Dok se čeka majsko zasjedanje VSTV-a, građani Brčkog ostaju taoci procesa u kojem se, čini se, više brine o očuvanju političkog uticaja nego o pravdi. Ukoliko izbor ne bude zasnovan isključivo na stručnosti i moralnoj besprijekornosti, umjesto nezavisnog tužioca, Brčko će dobiti instituciju koja će ostati “čuvar ladica” u kojima spavaju predmeti protiv onih koji su Distrikt pretvorili u privatni posjed.
