Antologija “Novi milenij – bošnjačka poezija 2000–2025” autora Almira Zalihića na 700 strana predstavlja 93 autora, u izdanju Nakladnika “Bošnjaci zajedno – Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Hrvatskoj” u ediciji “Behar”. Urednici Antologije su Filip Mursel Begović i Mahir Sokolija.
U predgovoru se navodi da Antologija obuhvata pjesnike koji su obilježili bošnjačku književnost od kraja 20. stoljeća do danas – od generacije koja je preživjela rat i razorenu domovinu do nove, digitalne generacije koja pjesničkim jezikom traži most između pamćenja i budućnosti. Svaki autor uvršten u ovu zbirku nosi vlastiti poetski mikrokozmos, ali svi zajedno tvore kolektivnu sliku naroda koji, unatoč historijskim lomovima, iznova pronalazi riječ, smisao i vjeru u ljepotu.
Priređivač Antologije “Novi milenij – bošnjačka poezija 2000-2025” književnik Almir Zalihić u razgovoru za Fenu je istaknuo da su antologije zapravo povijesni dokumenti duha jednog vremena. One ne služe samo da “pobroje” autore, nego da stvore sliku kontinuiteta – da povežu generacije, stilove i iskustva u jednu čitljivu cjelinu.
– Bošnjačka književnost, naročito poezija, dugo je bila fragmentirana: između država, institucija i zavičajnih centara. Antologije pomažu da se ta rasuta slika ponovo sastavi – da vidimo ko smo u jeziku, u temama, u vrijednostima. U tom smislu, one nisu samo izbor pjesnika nego mapa književne svijesti jednog naroda. Zato se u “Novom mileniju” nalazi više od devedeset pjesnika – kazao je Zalihić.
Govoreći o značaju ove Antologije, Zalihić je rekao da je riječ o prvom sistematskom pregledu bošnjačke poezije nakon ratnog i tranzicijskog perioda. Ističe da rečena Antologija tretira autore koji su objavljivali knjige od 2000. do danas, dakle u vremenu bez ratne retorike, ali s dugim sjenama rata.
– Značaj joj je trostruk: Povijesni – pokazuje kako je poezija preživjela promjenu epohe, Estetski – otkriva nove glasove i poetike koje više ne pišu o ratu, nego o njegovim posljedicama u čovjeku, gradu, jeziku, Integracijski – povezuje Bosnu, Sandžak, dijasporu i mladu generaciju u jedan zajednički prostor poezije. Ukratko, “Novi milenij” ne samo da svjedoči promjene, nego i stvara novu književnu zajednicu – kazao je.
U osvrtu na obuhvaćeni period (2000–2025) Zalihić podsjeća da je to vrijeme poslije kolektivne traume, ali još uvijek bez potpunog ozdravljenja.
– U književnom smislu to znači odmak od teme rata, ali ne i od njegovih rana, pojava introspektivne, egzistencijalne i urbanije poezije, jačanje ženskih glasova, dijaspore i hibridnih identiteta, tehnološka promjena – prelazak poezije na društvene mreže i digitalne formate. To je razdoblje u kojem bošnjačka poezija prestaje biti “regionalna” i postaje univerzalna, ali kroz vlastiti idiom i etiku – istaknuo je autor Antologije “Novi milenij – bošnjačka poezija 2000–2025” Almir Zalihić.
Govoreći o poveznicima među zastupljenim pjesnicima, Zalihić navodi da iako su tematski i stilski različiti povezuje ih osjećaj odgovornosti prema jeziku i intimni moralni ton.
– Bez obzira pišu li o ljubavi, gradu, vjeri ili egzilu, kod svih postoji svijest da je riječ jedina preostala forma otpora. Zajednička im je i metafizička nostalgija – čežnja za smislom u svijetu koji se ubrzano mijenja i tihi pokušaj da se sačuva ljudskost. U generacijskom smislu, to je poezija koja govori “poslije svega”, ali ne odustaje od smisla, i zato je etički sabrana, a estetski raznolika – kazao je.
Zalihić smatra da se razvoj bošnjačke poezije u periodu 2000–2025 može pratiti kroz tri faze. Rana postratna faza (2000–2010) – Pjesnici još nose moralni naboj i dokumentaristički ton devedesetih. Poezija je svjedočenje, često elegična i teška, Tranzicijska faza (2010–2020) – Otvaraju se novi tematski horizonti: grad, globalizacija, ironija, egzil. Uspostavlja se dijalog s evropskom poezijom i digitalnim prostorom, Faza novog jezika (2020– 2025). Mladi autori koriste poeziju kao dnevnik, ispovijest, protest. Dolazi do demokratizacije forme – slobodni stih, minimalizam, spoken word. Poezija postaje prostor identiteta, ne ideologije.
Sve to zajedno pokazuje da je bošnjačka poezija, možda više od bilo kojeg drugog žanra, izdržala tranziciju duha – da je od kolektivnog svjedočenja prešla u individualno mišljenje, a da nije izgubila dušu – kazao je u razgovoru za Fenu Almir Zalihić povodom izlaska iz štampe Antologije “Novi milenij – bošnjačka poezija 2000– 2025”.
