Poznati bosanskohercegovački kipar Mirza Morić, rođen u Brčkom, sa dugogodišnjom adresom u Francuskoj, predstavio je u Parizu svoju skulpturu “Ptica mira”, koja je postavljena na jednom od najvažnijih mjesta, mostu Tolbiac, povodom održavanja Olimpijskih igara u ovom gradu (26.07. – 11.08.2024).
Zašto se nije našla u njegovom rodnom gradu, što mu je bila primarna želja, kako je došlo do toga da ovo umjetničko djelo krasi Pariz, jedan od centara svjetske kulture i umjetnosti, a da se u Brčkom nisu dovoljno potrudili da skupocjenu skulpturu vidimo u našem gradu, iako ju je htio pokloniti? O svemu tome Mirza Morić govorio je za Plural.
- Kako je došlo do toga da skulptura bude postavljena baš na navedenoj lokaciji i koliko Vam to kao umjetniku znači?
To je urađeno povodom velikog svjetskog događaja koji će se održati u Parizu, a riječ je o Olimpijskim igrama. Trebala je biti postavljena u Brčkom, ali je došlo do komplikacije. Da li je zbog primitivizma, nacionalizma ili nečega drugog, ne znam, ali ta skulptura sada je dio velikog svjetskog događaja. Razmislio sam gdje bi mogla biti postavljena, prvo je bila ispred Louvre-a, a sada se nalazi na ulazu u Pariz, da dočekuje sve posjetioce ovoga grada kulture i poštovanja ljudi u kojem ja živim.
- Možete li nam detaljnije ispričati zašto skulptura nije na kraju postavljena u Brčkom, imate li informacije u čemu je bio problem?
Nikakav nije bio problem, bilo je sve dogovoreno kako treba. Došlo je do toga da u jednom trenutku više nisu dolazili pozitivni odgovori. Ja sam uložio velika sredstva da bih izradio poklon gradu u kojem sam se rodio i gdje živi cijela moja familija. Ćazim (Suljević) se oko toga okupirao, gradonačelnik se složio s tim i na kraju se desila totalna tišina. Ta tišina i danas-dan traje pa sam odlučio da idem u proboje u Parizu, koji je dio svjetske kulture. Nemam više informacija o tome, ne dobijam nikakve odgovore, iako me u ovom projektu podržao sin Ivana Meštrovića – Mato i svi ostali ugledni ljudi u Parizu.
- Šta “Ptica mira” konkretno simbolizira?
Ta skulptura prezentira ljude, filozofe, narod u slobodnim krilima jedne ptice. To je za mene jedna velika vizija, jer čovjek živi da bude slobodan bilo gdje na zemaljskoj kugli. Za slobodu moraš biti spreman, žrtvovati se, davati snagu i ljepotu u svemu. Smatram da bi svi mi morali uvijek učiti i naučiti da bi bilo ljepše sutra budućim generacijama.
- Da li ste razočarani što skulptura nije u Brčkom i jeste li odustali od namjere da neko svoje umjetničko djelo poklonite rodnom gradu?
Kod mene nema razočarenja, nego samo pobjeda, da se napravi nešto veličanstveno za humanizam. Brčko i građani tog grada možda će jednog dana to shvatiti. Mi smo preživjeli ogromnu tragediju, ali naša pobjeda je u kreativnosti, ljepoti, kulturi i snazi ujedinjenja našeg naroda. Zato moramo biti spremni za nove pobjede. Ja nikada nisam bio razočaran. Picasso je napravio Guernicu i nikada je nije mogao postaviti u Španiji. Kada je Franco umro, sad se Guernica nalazi tu, čuvaju je vojska i policija. To znači da se moramo boriti za mir, ljepotu, slaganje ljudi i to je veličina Evrope. Zato sam građanin Evrope u kojoj slobodno šetam, krećem se kao slobodna ptica. Ta ptica možda dođe jednog dana i u Bosnu, da ljudi budu slobodni građani Evrope, da imaju pravo učiti i stvarati. Zato sam spreman da podržim sve kulturne inicijative u cijeloj našoj BiH. Ko god želi da napravi nešto sa mnom, ja sam za to spreman.
- Kada planirate posjetiti Brčko?
Mislio sam doći u Brčko prije godinu i po dana, ali nisam uspio. Pošto su sada Olimpijske igre, strašno sam zauzet u Parizu. Imam puno događaja sa novinarima, političarima, gradonačelnicima, senatorima i svim odgovornim ljudima. Ali, Brčko mi je uvijek u srcu. To je nešto što mi stoji kao gen.
- Imate li neku novu ideju za izradu skulpture koja bi mogla biti postavljena u Brčkom?
Sve je moguće, zavisi od uslova, volje i želje ljudi da se nešto napravi. Ja sam ne mogu ništa učiniti, ako su naši ljudi svjesni da se napravi nešto lijepo, spreman sam. Ako ne, ja nisam za to kriv ništa.
“Ptica mira” je krenula svoj put 9. novembra 1989. godine kao poruka mira koju je umjetnik postavio u formi crteža na Berlinskom zidu. Nakon pune 34 godine ponovo se pojavljuje u Parizu, sada kao skulptura.
