Javnost u Brčko distriktu BiH ponovo se suočava s javnim veličanjem osobe pravosnažno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Sinoć je u centru Brčkog održano okupljanje povodom smrti Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.
Lokalni portal nula49.com objavio je fotogaleriju sa skupa i naveo da je više stotina građana odalo počast Mladiću. Organizator skupa bio je Konzervativni klub Brčko, koji je putem društvenih mreža prethodno pozvao građane da se 27. augusta u 20 sati okupe kod Spomenika braniocima Brčkog.
Prije večernjeg okupljanja, Konzervativni klub se tokom jučerašnjeg dana na društvenim mrežama prvom objavom oprostio od Mladića, dok je u drugoj objavi pozvao na događaj s ciljem odavanja počasti Ratku Mladiću. Iz sadržaja objava jasno proizlazi da je okupljanje bilo unaprijed najavljeno i organizovano kao javno odavanje počasti Ratku Mladiću, a ne samo spontano okupljanje građana.
(1) Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi. Vječno će ti biti zahvalna djeca Republike Srpske. Slava ti, Đenerale!
KONZERVATIVNI KLUB BRČKO (Facebook)
(2) Pozivamo sve demobilisane borce, ratne vojne invalide, porodice poginulih boraca i sve Srbe Brčkog da večeras u 20 časova dođu na Spomenik braniocima Brčkog i prisluže svijeće i da se dostojanstveno i saborno pomolimo za pokoj duše našeg đenerala. To je najmanje što mu dugujemo.
Pravosnažna presuda za Mladića
Ratko Mladić je 2017. godine pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju osuđen na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrdilo je presudu i kaznu 2021. godine.
Pravosnažna presuda obuhvata genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine, kao i progone, istrebljenje, ubistva, deportacije i prisilna premještanja, terorisanje civila Sarajeva, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca. Sud je utvrdio i Mladićevu odgovornost u okviru udruženih zločinačkih poduhvata čiji su ciljevi uključivali trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata sa područja na koja su bosanski Srbi polagali pravo.
Važno je pritom napraviti jasnu razliku između individualne krivične odgovornosti i kolektivne odgovornosti naroda.
Mladić nije osuđen zato što je bio Srbin, niti presuda predstavlja osudu srpskog naroda. Osuđen je za konkretne zločine i svoju individualnu krivičnu odgovornost za njih.
Negiranje genocida i veličanje zločinaca
U Bosni i Hercegovini je 2021. godine izmijenjen Krivični zakon BiH. Član 145a, između ostalog, propisuje krivičnu odgovornost za javno odobravanje, negiranje, grubo umanjivanje ili pokušaj opravdavanja genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina utvrđenog pravosnažnom presudom, kada su ispunjeni zakonom propisani uslovi, uključujući mogućnost podsticanja na nasilje ili mržnju prema određenoj grupi.
Posebno, stav 6. istog člana propisuje krivičnu odgovornost za onoga ko na bilo koji način veliča osobu pravosnažno osuđenu za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin. Za takvo djelo propisana je kazna zatvora od najmanje tri godine.
To, međutim, ne znači da je svaka izjava ili svako okupljanje automatski krivično djelo. Da li konkretne objave, poruke ili postupci ispunjavaju elemente krivičnog djela stvar je procjene nadležnih organa.
Upravo zato se postavlja pitanje: hoće li Policija Brčko distrikta BiH i nadležno tužilaštvo provjeriti okolnosti organizovanja ovog skupa i sadržaj javnih objava Konzervativnog kluba?
Ko je odobrio okupljanje?
Otvara se i pitanje da li je skup uredno prijavljen nadležnim organima, šta je navedeno kao njegov cilj i kako su institucije postupale nakon što su bile upoznate sa njegovim održavanjem. Zakon o javnom okupljanju Brčko distrikta BiH propisuje obavezu prijavljivanja mirnog okupljanja većeg broja građana, pri čemu prijava sadrži i program i cilj okupljanja. Zakon također predviđa okolnosti u kojima Policija može zabraniti održavanje okupljanja.
To je posebno važno jer je Plural već pisao o nizu slučajeva javnog promovisanja ekstremističkih i revizionističkih sadržaja u Brčkom – od parastosa Draži Mihailoviću do pojavljivanja plakata sa likom Dimitrija Ljotića u blizini Ekonomske škole.
Sinoćnje okupljanje predstavlja novi slučaj koji zahtijeva institucionalnu provjeru, prije svega u pogledu prijave skupa, njegovog cilja i sadržaja javnih poruka organizatora. Dodatno zabrinjava činjenica da su za sada gotovo potpuno izostale reakcije lokalnih zvaničnika. Među lokalnim političkim predstavnicima javno se oglasila jedino Ina Pamukčić, opoziciona zastupnica u Skupštini Brčko distrikta BiH.
Je li zaista realno da neko dođe u grad i obilježava smrt čovjeka koji je osuđen za najteži ratni zločin? Čovjeka čije su zločine i stradanja njegovih žrtava potvrdili međunarodni sudovi. I na kraju, šta se zapravo očekuje od nas? Da i mi dođemo i slavimo njegovu smrt? Poštovanje prema žrtvama mora biti iznad svega. Da dodam da je kćerka ovog nečovjeka izvršila samoubistvo njegovim pištoljem jer nije mogla živjeti sa mišlju da je njen otac kadar raditi ove stvari.
iNA PAMUKČIĆ
A šta je sa Pavelićem?
Pitanje se može postaviti i u drugom smjeru. Ako se u Brčkom javno organizuje događaj u čast Ratka Mladića, šta će se dogoditi ukoliko neko odluči organizovati sličan događaj u čast Ante Pavelića, poglavnika Nezavisne Države Hrvatske?
NDH je proglašena 10. aprila 1941. godine, a u njen sastav uključena je i Bosna i Hercegovina. Riječ je o fašističkom i ustaškom režimu koji je tokom Drugog svjetskog rata provodio sistematske progone i masovne zločine. Ustaške vlasti progonile su i ubijale prije svega Srbe, Jevreje i Rome, ali i Hrvate, muslimane i druge protivnike režima. U kompleksu logora Jasenovac, prema procjenama Memorijalnog muzeja Holokausta Sjedinjenih Američkih Država, ubijeno je između 77.000 i 99.000 ljudi.
I ovdje je, međutim, potrebno biti precizan. Odgovornost za ustaški režim ne može se pripisati Hrvatima, Bošnjacima ili bilo kojem drugom narodu kao kolektivu. Historijski izvori pokazuju da je dio muslimanskog stanovništva Bosne i Hercegovine sarađivao s vlastima NDH i njenim vojnim strukturama, dok su se drugi pojedinci i zajednice suprotstavljali režimu, protestvovali protiv progona ili učestvovali u pokretima otpora. Historija muslimanskog stanovništva BiH u NDH zbog toga je složena i ne može se svesti na kolektivnu podršku ustaškom režimu. Isto pravilo treba primijeniti i na rat u BiH: zločini pojedinaca i političkih ili vojnih struktura ne mogu se pretvarati u kolektivnu krivicu cijelog naroda.
Plural nezvanično saznaje da se u narednom periodu razmatraju aktivnosti koje bi mogle biti povezane s organizovanjem događaja u čast Ante Pavelića i NDH. Ovu informaciju za sada ne predstavljamo kao potvrđenu činjenicu, ali je smatramo dovoljno ozbiljnom da je nadležne institucije provjere.
Isti kriterij za sve
Upravo zbog multietničkog karaktera Brčko distrikta BiH, odnos prema ovakvim pojavama mora biti zasnovan na istim kriterijima, bez obzira na nacionalnu ili političku pripadnost osobe koju neko veliča.
Ako je neprihvatljivo veličati Pavelića i ustaški režim zbog zločina koje su počinili, isti princip mora važiti i za javno veličanje Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Istovremeno, osuda Mladićevih zločina nije osuda srpskog naroda, kao što osuda ustaškog režima nije osuda hrvatskog ili bošnjačkog naroda. Upravo je individualna odgovornost, a ne kolektivna krivica, minimum racionalnog pristupa suočavanju s prošlošću u jednoj multietničkoj sredini kakva je Brčko.
Ovaj slučaj zato nije samo pitanje jednog okupljanja. On je i test za institucije Brčko distrikta i države Bosne i Hercegovine: hoće li isti standardi važiti za sve i hoće li nadležni organi reagovati kada javne aktivnosti pređu granicu između slobode okupljanja i mogućeg kršenja zakona? Odgovor na to pitanje sada je prije svega u rukama nadležnih institucija.
