U Bosni i Hercegovini sve je više žena koje trpe nasilje u porodici, ali samo rijetke smognu hrabrosti da stanu pred kameru i ispričaju svoju priču. Žrtve često ostaju nevidljive i nezaštićene, prepuštene sistemu koji ih ne uspijeva zaštititi. Priča žene iz Brčkog koja je proživjela nasilje, suočavajući se ne samo s nasilnikom, već i s ravnodušnošću institucija.
Ja sam žrtva porodičnog nasilja! To nasilje je trajalo godinama, deceniju jednu. U početku te veze je sve bilo bajkovito, sve bukvalno bajka, nakon toga je krenulo sa sitnim provokacijama, omalovažavanjima, dok nije krenulo u fizičko nasilje.
Ovo je dio svjedočenja mlade Brčanke, žrtve porodičnog nasilja, koju je muž nekoliko godina zlostavljao. Zbog manjka povjerenja u institucije, straha i osude društva, godinama je ćutala, vjerujući da će se njihov odnos popraviti. Međutim, s vremenom je bilo sve gore.
Osjećala sam ogromnu sramotu iako nisam bila kriva nizašta. I zato sam ćutala, a ne treba da se ćuti. Desila se situacija kada sam prijavila policiji, ali sam nažalost pod pritiskom tj. manipulacijom povukla tu izjavu. A nisam ni naišla na podršku te institucije.
I tu je ključ problema. Podrška institucija u zaštiti žene i sankcionisanju nasilnika često je nedostižna. Stoga se žrtvama preporučuje da u priču odmah uključe i organizacije koje pružaju podršku ženama, žrtvama nasilja. Zbog procedura i informacija, ali i podrške.
One će svakako dobiti tu adekvatnu podršku, i dobit će zapravo mogućnost da donesu informisanu odluku, odnosno da zapravo znaju šta ih čeka kada prijave institucijama i kako izgleda određeni postupak, jer tada nekako bivaju spremne za sve to što ih čeka, i lakše prolaze kroz ceo taj proces.
Jovana Markulić, SOCIJALNA RADNICA U AUTONOMNOM ŽENSKOM CENTRU BEOGRAD
Kada je riječ o nasilju u porodici, iz Tužilaštva Brčko distrikta tvrde da preduzimaju sve potrebne mjere i radnje u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, Krivičnim zakonom Brčko distrikta i Zakonom o zaštiti od nasilja.
Posebna pažnja se posvećuje izjavi oštećene, kojoj se pruža psihološka podrška od strane psihologa u Policiji Brčko distrikta, ili od strane stručnih lica Pododjeljenja za socijalnu zaštitu, a u zavisnosti od okolnosti konkretnog slučaja, i zahtjeva oštećene, može joj se obezbijediti i smještaj u sigurnoj kući.
Gordana Radovanović, TUŽITELJICA TUŽILAŠTVA BRČKO DISTRIKTA BiH
Brčko je lokalna zajednica koja još nema sigurnu kuću. Žrtve nasilja smještaju se u sigurne kuće na prostoru entiteta FBiH i RS, shodno njihovom raspoloživom kapacitetu.
Brčko distrikt, konkretno od donošenja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, od 2018. godine, kojim je precizno i uređeno na koji način se ustvari i smiješta u sigurnu kuću, nije iskazao potrebu za osnivanjem sigurne kuće u Brčko distriktu.
Nataša Stevanović, ŠEFICA PODODJELJENJA ZA SOCIJALNU ZAŠTITU
Ali neki oblik kao prihvatnog centra ili nekog brzog rješenja za prvih nekoliko sati, eventualno dana, do smještaja za te stvari ima potrebe, i tražit će se adekvatno rješenje u narednom periodu.
Gordana Radovanović, TUŽITELJICA TUŽILAŠTVA BRČKO DISTRIKTA BiH
U prvih šest mjeseci 2024. godine, Policija Brčko distrikta evidentirala je 12 prijava nasilja u porodici. Od toga istrage su okončane u šest slučajeva, i pet slučajeva iz prethodnog perioda, te su protiv 11 osoba upućeni izvještaji Tužilaštvu Distrikta. I slučaj s početka priče čeka na okončanje pravosudne procedure.
Povezani članak:
- Nasilje nad ženama: Pravni i edukativni pristupi (01/06/2024)
