Facebook grupa Brčko – kakvo je bilo nekad objavila je fotografiju iz 1915. godine, u periodu Prvog svjetskog rata, kada su brčansku Općinu pogodile velike poplave, uništivši sve poljoprivredne usjeve.
Atah Mahić, najveći brčanski hroničar i doajen dokumentarne fotografije, zabilježio je da prve registrirane pojave velikih poplava na ovim prostorima datiraju još iz 1688. godine, kada se rijeka Sava zbog velikih kiša izlila iz svog korita i u Brčkom porušila pontonski most, te oštetila zemljane nasipe oko brčanskog utvrđenja.
Velike poplave su bile i 1888. godine, kada je oštećen veliki dio stambenih zgrada uz rijeku Brku. Česte poplave su i bile razlog da su Brčaci u priobalnom dijelu ove rijeke gradili kuće na visokim stubovima-palisadama. Ali i visoki stubovi te godine nisu uspjeli da našim precima umanje nanesenu štetu.
Znala je Sava pokazati svoje prevrtljive ćudi, kao one 1913. godine, kada joj je njeno korito, zbog velikog vodostaja, postalo pretijesno pa se čak četiri puta izlijevala i poplavljala sve okolne njive, šume i naselja. A da nedaća, kako to naš narod kaže, ide u paru – pojavljuje se i kolera koja je odnijela i ljudske žrtve.
Ove katastrofalne poplave i pojava kolere konačno je nagnala brčansku općinsku upravu da u maju 1914. godine zatraži amortazicioni zajam u visini od dva milijuna zlatnih kruna u namjeri da izgradi gradsku kanalizaciju i regulira korito rijeke Brke, jer je ustanovljeno da su voda i kanalizacija uzroci zaraze, te da izgradi vodovod u dužini od 22 kilometra. Naime, u selu Skakava postojala su dva izvora pitke vode, koja su prema tadašnjim proračunima, bila dovoljna da grad snabdiju dovoljnim količinama vode za piće. Ovaj projekat je prekinuo Prvi svjetski rat.
Naredna, 1915. godina donijela je nove, već spomenute velike poplave, poslije kojih su Brčaci bili mirni idućih devet godina, a onda, 1924. godine, našu Općinu pogađa nova velika poplava.
Katastrofalne poplave 1932. i 2014.
Poplave iz 1932. godine mirne duše se mogu nazvati prirodnom katastrofom. Zbog velikih i obimnih kiša iz svog korita su se izlile i Sava i Brka. Vodenom stihijom zahvaćeno je ogromno područje brčanske Općine, kada je uništeno svo plodno zemljište, a priobalna naselja i stočni fond su pretrpjeli veliku materijalnu štetu. U akciju spašavanja uključeni su vojska i žandarmerija, koji su lađama i čamcima stanovništvo i preostalu stoku sa ugroženog područja sklanjali u Brčko i udaljenija sela.
Jedno vrijeme Brčaci su malo odahnuli od poplava, jer ih je bilo samo u manjim obimima, sve do 1954. godine. Te godine izlijeva se rijeka Brka pa je u spašavanju priobalnog stanovništva i njihove imovine pomoglo brčansko Dobrovoljno vatrogasno društvo.
Poplave iz 1966. i januara 1970. godine spadaju u poplave ozbiljnijih razmjera, a ove kasnije, kao ona iz 2010. godine, imale su manjih šteta, jer je već bilo regulirano korito rijeke Brke, a štete su nastajale, uglavnom, zbog malog kapaciteta gradske kanalizacije.
Posljednje katastrofalne poplave Brčko i okolinu pogodile su 2014. godine. Do tada nezapamćen vodostaj rijeke Save, ali i njenih pritoka, uzeli su svoj danak na širem području Brčko distrikta BiH. Tada su poplavama najteže bili pogođeni Vučilovac i Krepšić. Bježalo se od vode koja je nosila sve pred sobom, a nakon što se ona povukla, za sobom je ostavila strašan prizor. Uslijedio je period u kome je trebalo obnoviti ono što je uništeno, dok su se brojni stanovnici ipak odlučili maknuti iz rizičnog područja.
