U razgovoru za Plural šef Službe za arhiv Brčko distrikta BiH Ćazim Suljević govori o historijatu arhivske djelatnosti na području ove lokalne zajednice, ključnim aktivnostima, izazovima i budućim planovima institucije kojom rukovodi.
Poseban naglasak stavljamo na važnost digitalizacije arhivske građe, koja je omogućila bržu dostupnost dokumenata građanima i istraživačima. Taj posao je obavila jedna brčanska firma, što svjedoči o značaju saradnje između javnog i privatnog sektora u unapređenju kulturne baštine.
- Za početak razgovora recite nam nešto o historijatu arhivske djelatnosti u Brčkom.
Organiziranje arhiva i arhivske službe u Bosni i Hercegovini, uspostavljanjem mreže arhivskih institucija, započelo je nakon Drugog svjetskog rata. Vjerujem da je široj javnosti poznata činjenica da u našem gradu, do uspostave Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, nije bilo organizirane arhivske službe ili ustanove. Arhivsko poslovanje do 1992. godine na području općine Brčko, kao jedne od 19 općina sjeveroistočne Bosne, bilo je u nadležnosti Regionalnog istorijskog arhiva u Tuzli. Arhiv Tuzla preuzeo je nekoliko arhivskih fondova Općine i Sreza Brčko iz perioda 1911-1963. U periodu 1992-2000. godina, Istorijski arhiv Tuzla (od 1994. godine Historijski arhiv okruga Tuzla) provodio je stručni nadzor samo u okvirima nadležnosti administrativnog aranžmana Brčko Rahić dok u preostala dva administrativna aranžmana stručni nadzor nije provođen.
- Možemo li onda konstatovati da se tek sa uspostavom Distrikta javlja ideja i potreba formiranja gradskog arhiva?
Upravo tako. Uspostavljanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (2000) kao posebne jedinice lokalne samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine nametalo je obavezu organiziranja arhivske djelatnosti i arhivske službe ili ustanove na nivou Distrikta. Prijedlog za objedinjavanje i modernizaciju arhive Brčko distrikta Bosne i Hercegovine pripremila je Johana Eversole, predstavnik OHR-a i član Menadžment tima u saradnji sa tadašnjim šefom Odjeljenja za javni registar Lukom Purićem i šefom Pododjeljenja za katastar i arhivu Stankom Tomićem. U traganju za rješenjima problema prostora za Arhiv odlučeno je da se u krugu bivšeg garnizona projektuje i gradi namjenski objekat koji će zadovoljiti potrebe za prostorom za duži period. Tako je u Brčkom 2008. godine izgrađen savremeni i namjenski prostor, zgrada arhiva ukupne neto površine 2 400 m². Želim posebno istaknuti činjenicu da je zgrada arhiva u Brčkom jedinstven primjer namjenski projektovane i izgrađene zgrade za potrebe Arhiva u novijoj historiji Bosne i Hercegovine. Stvaranje prostornih kapaciteta nažalost nije pratilo organiziranje institucije Arhiva pa se od tada objekat koristi kao privremeno sjedište drugih općinskih javnih službi. Zakon o Arhivskoj djelatnosti usvojen je 2004. a Služba za arhiv organizirana tek 2011. godine. Time su stvorene pretpostavke za preuzimanje arhivske građe o kojoj je do tada brinula Arhiva Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Preuzimanjem 500 metara dužnih arhivske građe iz perioda 1945-1992. simbolično započinje uspostavljanje Arhiva Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Zahvalnost za sačuvanu arhivsku građu dugujemo svim administrativnim radnicima koji su učestvovali u odabiru i čuvanju, arhivarima Redži Šabanoviću i Anđelku Terziću te svakako prvom šefu brčanskog Arhiva Kasimu Delaliću i njegovim saradnicima.
- Koje su ključne aktivnosti koje ste realizirali od preuzimanja funkcije šefa Službe za arhiv Brčko distrikta BiH?
Funkciju šefa Službe za arhiv preuzeo sam u maju 2017. godine i zatekao mali tim uposlenih. Djelomičnom kadrovskom popunom stekli su se uvjeti za organizaciju svih segmenata arhivske djelatnosti. Sa posebnom pažnjom i ozbiljnošću pristupili smo izuzetno važnom poslu provođenja stručnog nadzora kod stvaralaca i imalaca registraturne i arhivske građe. Rezultat višegodišnjeg rada je 76 registratura (institucija, ustanova, organizacija i privatnih firmi) koje su obuhvaćene stalnim upravnim i stručnim nadzorom i preko 500 metara dužnih arhivske građe koju smo preuzeli i pohranili u depo Arhiva. Izrada informativnog pomagala Vodič Arhiva Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (2019) te stručna obrada arhivske građe je iznimno važan segment arhivske djelatnosti. Do danas je stručno obrađeno 12 fondova arhivske građe koja je kao takva dostupna za korištenje u naučne i kulturne svrhe. Svakodnevno i vrlo ažurno odgovaramo građanima, institucijama i organizacijama na zahtjeve za kopije arhivske građe kao što su: građevinske i urbanističke dozvole, projektna dokumentacija, imovinsko-pravna dokumentacija, dokumentacija u svrhu dokazivanja radnog staža i drugi dokumenti.
- U brčanskom Arhivu čuva se arhivska građa nastala poslije Drugog svjetskog rata do uspostave Brčko distrikta Bosne i Hercegovine? Šta je sa dokumentima iz ranijih perioda?
Nedostatak arhivske građe iz ranijih perioda (osmanski, austrougarski, Kraljevina SHS/Jugoslavije) te naučno-istraživačku i kulturnu djelatnost Arhiva nadupunjujemo i realiziramo kroz posebne oblike saradnje sa Arhivima iz Bosne i Hercegovine i regiona. Tako smo potpisali sporazume o saradnji sa Arhivom Bosne i Hercegovine, Arhivom Budimpešte, Arhivom Vojvodine, Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom Bosne i Hercegovine i Digitalnim arhivom štampe (Mediacentar Sarajevo). Brčanski arhiv je inicirao potpisivanje Sporazuma o saradnji između Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, nakon uspješno realiziranog projekta Izložbe i Monografije “Tragom brčanskih Jevreja”, autorice Tamare Vijoglavin Mančić. Osim ovih arhivskih i bibliotečkih ustanova izvrsnu saradnju ostvarujemo sa Državnim arhivom Republike Hrvatske u Zagrebu, Gazi Husrev-begovom bibliotekom Sarajevo, Arhivom Federacije Bosne i Hercegovine, Arhivom Republike Srpske, Historijskim arhivom Sarajevo i Arhivom Tuzlanskog kantona. Želim posebno naglasiti činjenicu da je rezultat saradnje sa Arhivom Bosne i Hercegovine digitalizirana arhivska građa fonda Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu koja se odnosi na kotar Brčko. Ova vrijedna arhivska građa bila je nezaobilazan i važan izvor za brojna istraživanja koja su rezultirala izložbama i monografijama, stručnim i naučnim radovima. Za šest godina pripremljeno je 11 izložbi, tri monografije i 8 kataloga, kojima su istražene i predstavljene važne teme iz opće i kulturne historije Brčkog. Ove izložbe, monografije i publikacije su predstavljene u Brčkom, Sarajevu, Zenici, Novom Sadu i Šibeniku. Kolega Esaf Lević je na temelju ove građe objavio knjigu “Brčko u periodu austrougarske uprave 1878-1918 – Historijska građa i komentari”. Preveli smo i objavili posljednji osmanski popis stanovništa Brčko iz 1850/1851. godine i pripremamo objavljivanje osmanskog katastra za Brčko (1872). Kao rezultat saradnje sa Institutom Junus Emre iz Sarajeva u Brčkom su prvi puta u historiji predstavljeni dokumenti o Brčkom iz perioda osmanske uprave, izložbom Brčko u osmanlijskim spisima. Na našu inicijativu, uz stručnu i institucionalnu pomoć Arhiva Vojvodine, gradonačelniku Brčkog poklonjena je (2022) kopija najstarijeg pisanog dokumenta u kojem se pominje Brčko, Povelja iz 1422. godine koja se čuva u Državnom arhivu Mađarske. Redovno učestvujemo na domaćim i međunarodnim arhivističkim savjetovanjima i kongresima uz veliki broj objavljenih stručnih radova arhivista iz Brčkog. I još mnogo toga.
- Koje su bile najveće prepreke ili izazovi s kojima ste se susreli u unapređenju rada institucije od Vašeg dolaska?
Najveća prepreka je nedostatak svijesti o značaju Arhiva i arhivske djelatnosti, kako u društvu tako i na nivou intelektualnih i političkih elita. To pitanje zaslužuje posebnu analizu i stručni osvrt. Što se tiče podrške izvršne i zakonodavne vlasti, ne mogu reći da je nije bilo, ali sigurno nedovoljno u odnosu na ono što pružamo i možemo pružiti zajednici. Tu prije svega mislim na potrebu usvajanja novog Zakona o arhivskoj djelatnosti i formiranja Javne ustanove Arhiv, stavljanje u funkciju kompletne zgrade arhiva u svrhe za koje je planirana i izgrađena i adekvatno finansijsko vrednovanje pojedinih radnih mjesta u Arhivu. Kada je u pitanju odnos obrazovnih i kulturnih institucija moram istaknuti nekoliko pozitivnih primjera, od Ekonomske škole, III i VI osnovne škole, gradske biblioteke, brčanskog muzeja i tri nacionalna kulturna društva. Ali to je premalo u odnosu na važnost i značaj arhivske građe koja je prema Univerzalnoj deklaraciji o arhivima (Oslo 2010) pouzdan izvor informacija za jednu odgovornu i transparentnu vlast a njeno korištenje doprinosi promicanju odgovornih građana. Predstavnike Ekonomskog fakulteta, Gimnazije i svih drugih obrazovnih i kulturnih institucija stalno pozivamo na saradnju. Reakcije su izostale i mi ih očekujemo. Što se tiče izazova svakako je jedan od najvažnijih kako uticati na promjenu svijesti u društvu i višim političkim nivoima odlučivanja o značaju Arhiva i arhivske djelatnosti. Mi smo to pokušali i pokušavamo aktivnostima kojima se nastojimo integrirati u kulturni život zajednice nastojeći tako skrenuti pažnju javnosti na ulogu i značaj Arhiva. Kada o tome govorimo nužnim se nameće najvažnije pitanje ili profesionalni izazov u vezi sa ulogom Arhiva i arhivista, ne samo u Brčkom, nego Arhiva općenito a to je: Da li je Arhiv prvenstveno služba uprave, jer služi državi, ili je i naučna ustanova koja postoji radi naučnog istraživanja a i sama se bavi naukom? Ako odgovor potražimo u prvom Elaboratu za osnivanje Arhiva Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (2001) i svega što će uslijediti poslije toga (Zakon, Pravilnici, Organizacioni plan i drugo) onda dileme nema. U svim tim dokumentima potvrđeno je opredjeljenje razvijanja Arhiva i arhivske djelatnosti u krugu, od državno-upravnog do kulturno-naučnog, a sve s ciljem da se obezbijedi zaštita arhivske građe kao kulturno-historijske baštine. Da bi se ova kompleksna zadaća izvršila moramo svi mijenjati odnos prema Arhivu i arhivskoj djelatnosti.
- Da li se u brčanskom Arhivu radi na digitalizaciji arhivskih fondova?
Proces digitalizacije započeli smo već 2019. godine skeniranjem urbanističkih saglasnosti i građevinskih dozvola iz perioda 1974-1992. godine. Ova aktivnost pokazala se opravdanom posebno iz razloga velikog broja zahtjeva građana i korištenja ove vrste dokumentacije. Na ovaj način smo zaštitili izvorne dokumente i ubrzali postupak pronalaska i efikasnije odgovarali na zahtjeve građana. Digitalizacijom arhivske građe koja se odnosi na Brčko a čuva se u drugim Arhivima u Bosni i Hercegovini i regiji upotpunili smo naše arhivske fondove. Naposljetku započeli smo digitalizaciju naših arhivskih fondova i zbirki. Na poklon smo dobili bogatu digitalnu zbirku fotografija i razglednica našeg sugrađanina koji živi u Zagrebu. Nedavno smo instalirali novi sistem za čuvanje i upravljanje digitalnim arhivskim fondovima koji na visokom nivou garantuje autentičnost, integritet, pouzdanost i iskoristivost arhivske građe. Za sve zainteresirane istraživače i građane otvorena je digitalna čitaonica, dostupna svakog radnog dana. Za sada je moguće pregledati i koristiti osam digitalnih fondova a vremenom će taj broj rasti.
- Koje su prednosti digitalizacije arhivske građe i kako to utiče na efikasnost rada vaše Službe?
Osnovni ciljevi i svrha digitalizacije uglavnom su određeni namjerom arhivske ustanove da se zaštite originali i poboljša vidljivost i dostupnost arhivske građe. Ne treba zanemariti ni činjenicu da se digitalnim kopijama arhivske građe stvaraju novi proizvodi i usluge a u našem brčanskom iskustvu digitalizacijom se upotpunjuju arhivski fondovi. Naravno sve to ima potpuni smisao ukoliko imate krajnje korisnike tj. istraživače koji će arhivsku građu koristiti u kulturne, naučne i druge svrhe. Brojem takvih korisnika nismo zadovoljni, mada ima pomaka. Očekujemo da se napokon i u kriterijima za dodjelu grantova u oblastima kulture i obrazovanja pojavi kategorija naučno-istraživačkih radova iz kulturne i opće historije našega grada. Kada je u pitanju postupanje po zahtjevima građana, institucija i organizacija za korištenjem arhivske građe u dokazne i druge svrhe želim naglasiti da na zahtjeve odgovaramo u roku od 24 ili najviše 48 sati. U vezi s tim digitalizirana arhivska građa je pretpostavka veće efikasnosti postupanja po zahtjevima.
- Koji su konkretni projekti ili aktivnosti koje planirate sprovesti u narednom periodu kako biste još više unaprijedili rad institucije?
Pored redovnih poslova i zadataka u toku je realizacija dva zanimljiva naučno-istraživačka i kulturna projekta. U saradnji sa Arhivima iz Mađarske i uz stručnu pomoć koleginice Šarolte Kartag Miladinov iz Arhiva Vojvodine pripremamo Izložbu i katalog na temu “Brčko u dokumentima Arhiva i Biblioteka u Mađarskoj”. Dvije Povelje u kojima se spominje Brčko u 15. stoljeću i još nekoliko vrijednih dokumenata bit će osnov za pokušaj rasvjetljavanja predosmanskog perioda, konkretno odnosa Srednjovjekovne Bosne i Ugarske sa posebnim osvrtom na Brčko i Posavinu. Druga izložba koju priprema tim brčanskih arhivista odnosi se na arhivsku građu Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” Brčko, period 1904-1948., koju smo pronašli u Arhivu Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Ovaj projekat reaizirat ćemo u saradnji sa brčanskom Prosvjetom a povodom 120 godina formiranja Prosvjete u Brčkom. Ovog mjeseca nas očekuje posjeta Tamare Scheer, ugledne historičarke iz Beča. Ovom aktivnošću nastavljamo saradnju sa Austrijskim kulturnim forumom i Ambasadom Republike Austrije u Bosni i Hercegovini, što je od posebnog značaja obzirom na naše planove novih istraživanja u Arhivima u Beču.
- Kako Vaša Služba podržava očuvanje kulturnog naslijeđa Brčko distrikta BiH i šireg regiona?
Arhivisti to čine svakodnevno sakupljanjem i čuvanjem arhivske građe kao važnog dijela kulturnog naslijeđa. Pisani i štampani dokumenti koje čuvamo i sakupljamo svjedoče i o drugim vrstama kulturnog naslijeđa, materijalnog i nematerijalnog. Brčko sa okolinom ima brojne spomenike kulture i prirodne lokalitete čijeg značaja i vrijednosti nismo svjesni u dovoljnoj mjeri. Iz toga proizilazi posljedica da vrlo malo činimo kako bi kod novih generacija mijenjali i jačali svijest o značaju kulturnog naslijeđa Brčkog kao neobnovljivog i ograničenog resursa. Čitajući arhivske dokumente koji svjedoče o programima osnovnih škola u Brčkom šezdesetih godina nailazim na podatke da su posjete važnim lokalitetima u okolini Brčkog (Bijela, Zovik, Brezovo Polje) bile redovne vananstavne aktivnosti. Ne primjećujem takve primjere u osnovnim i srednjim školama danas a o odnosu nadležnih odjeljenja Vlade da ne govorimo. Jedno naše iskustvo u vezi s tim može biti poučno. Brčanski arhiv je 2018. godine bio domaćin Savjetovanja arhivskih radnika Bosne i Hercegovine koje je imalo međunarodni karakter. Za preko 120 učesnika od Slovenije do Turske organizirali smo obilazak lokaliteta: Samostana sa galerijom i muzejom u Dubravama, Kule Gradaščevića u Bijeloj, Kalajdžija i Konaka u Zoviku te Brčanske vijećnice, Pravoslavne crkve i Legata Ekmečić. I danas se u našim susretima na kongresima i savjetovanjima spominje Brčko i posjete ovim lokalitetima kao najupečatljiviji dio Savjetovanja.
- Kako vidite ulogu Arhiva u savremenom društvu i posebno u našem gradu?
U ubrzanom i zadihanom životu savremenog društva i nepostojanom sjećanju čovjeka jedino Arhivi pružaju otpor zaboravu. Danas Arhivi ne služe samo državi ili onome ko ih stvara, već svim građanima. Brčko nažalost nema dugu i bogatu tradiciju arhivske ustanove i to je ostavilo brojne i vidljive nedostatke i praznine u našem kulturnom pamćenju. Zato pozivam sve građanke i građane Brčkog, ma gdje da su, da nam se pridruže i podrže aktivnosti Arhiva. Posjetite naše programe koje organiziramo, poklonite Arhivu vrijedne arhivske dokumente iz vaših privatnih i porodičnih arhiva. Arhiv će te dokumente čuvati i učiniti dostupnim živim i budućim generacijama. Kao što je zapisao poznati kanadski arhivist Terry Cook: Mi smo ono što čuvamo, čuvamo ono što jesmo.
