Autor: mr Dajana Rikanović, psiholog – Psihološki centar “Sirius”
U posljednjih nekoliko godina stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja upozoravaju na porast samopovrjeđivanja i suicidalnog ponašanja kod mladih. Ova pojava se u javnosti često pojednostavljuje i pripisuje pojedinačnim uzrocima kao što su uticaj društvenih mreža, porodični dugovi ili savremeni način života.
Međutim, u kliničkoj praksi i istraživanjima jasno se pokazuje da je riječ o složenom i višeslojnom problemu. Iz svoje psihološke prakse, samopovrjeđivanje kod adolescenata najčešće ne predstavlja želju za smrću, već pokušaj da se mlada osoba izbori sa intenzivnim i preplavljujućim emocijama. Kod većine, rezanje odnosno samopovrjeđivanje ima funkciju privremenog smanjenja unutrašnje napetosti, dok se u podlozi često nalaze depresivnost, anksioznost, trauma, osjećaj bezvrijednosti, usamljenost i teškoće u regulaciji emocija.
Kada govorimo o porodičnom kontekstu, treba naglasiti da je jedan od ključnih faktora rizika, ali i zaštite. Konflikti, emocionalna distanca, visoka očekivanja bez adekvatne podrške, finansijski problemi, kockarski dugovi ili drugi oblici porodične nestabilnosti dodatno mogu da opterete adolescenta. Naglasiću da ovi faktori rijetko djeluju izolovano i često samo pojačavaju već postojeću psihološku ranjivost. Društvene mreže donose stalno poređenje, izloženost vršnjačkom nasilju u online okruženju, ali i ponekad problematičnu normalizaciju samopovrjeđivanja u određenim internet zajednicama.
Nažalost, često u praksi se susrećem sa jednim važnim fenomenom, da se maloljetnici samoinicijativno obraćaju za psihološku pomoć, dok roditelji istovremeno procjenjuju da za tim nema potrebe. Ovaj raskorak između unutrašnjeg doživljaja mladih i percepcije odraslih predstavlja ozbiljan izazov za adekvatnu intervenciju. Mislim da mladi jasno osjećaju potrebu za podrškom, ali njihovi signali ostaju nedovoljno prepoznati u okruženju.
Prema istraživanjima, stopa samoubistava među mladima u Bosni i Hercegovini se povećava. Istraživanje koje je sprovedeno 2023. godine pokazalo je da je stopa samoubistava kod mladih uzrasta od 15 do 24 godine u porastu za 15% u odnosu na prethodnu godinu. Dodatno istraživanje iz 2022. godine, koje je sprovela Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), navodi da je Bosna i Hercegovina među deset zemalja sa najvišom stopom samoubistava u Evropi. Ove statistike su alarmantne i zahtijevaju hitnu pažnju stručnjaka, ali i cjelokupne zajednice.
Zbog svega navedenog, porast samopovrjeđivanja među mladima ne može se objasniti jednim uzrokom niti svijesti na jedan psihološki sindrom. Najtačnije ga je razumjeti kroz biopsihosocijalni model – kao rezultat međudjelovanja individualne ranjivosti, porodične dinamike i savremenih društvenih pritisaka.
