Priča o brčanskom ljekaru Nebojši Mraoviću, u čijem su dvorištu pronađeni posmrtni ostaci civilnih žrtava rata s područja Srebrenice, ponovo je aktualizirana. Ne samo da je slučaj ljekara koji vrši istraživanja nad kostima žrtava genocida šokirao bh. javnost, već zabrinjava i činjenica da on i dalje obavlja svoj posao, a oni koji bi trebali reagovati – to ne čine. Dok se čeka na epilog ovog slučaja, ponovo se postavlja pitanje moralnosti i etike.
Porodice koje još uvijek tragaju za svojim nestalima zgroženi su postupcima ljekara Mraovića, ističući da je to činjenje još jednog zločina nad kostima žrtava rata. Kivni su i na istražne organe te pravosudne institucije koje i nakon 30 godina nisu procesuirali odgovorne za teške zločine.
Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine ističu da je predmet koji se odnosi na proces ekshumacije i identifikacije u radu u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužilaštva Bosne i Hercegovine, te da će zajedno sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu u narednom periodu donijeti odluku o daljim aktivnostima u ovom predmetu, potrebnim radi donošenja tužilačke odluke.
Pokušali smo nekoliko puta kontaktirati doktora Mraovića koji radi u poliklinici, međutim nije odgovarao na naše pozive.
Rasprava o slučaju ljekara Mraovića vodila se i u Skupštini Distrikta. Mišljenja zastupnika su podijeljena.
Zvanično, kosti pronađene u dvorištu Mraovića pripadaju žrtvama genocida iz Srebrenice. Ranije je Mraović poručio da su korištene u svrhu analize i istraživanja te da u tome ne vidi nista sporno. Ne vide, po svemu sudeći, ni nadležni, a ni u ljekarskim komorama, jer Mraović i dalje posao obavlja nesmetano. Inače, prema podacima Udruženja porodica nestalih Bošnjaka, u Brčko distriktu još uvijek se traga za 56 civilnih žrtava rata, ne računajući tijela koja su prilikom rušenja mosta na rijeci Savi nestala, čiji tačan broj nikada nije utvrđen.