Društvo psihologa Brčko distrikta BiH će u mjesecu novembru održati radionice za učenike šestih, sedmih, osmih i devetih razreda osnovnih škola u Brčko distriktu BiH, radionice su dio aktivnosti u sklopu projekta: “Preuzmi odgovornost” koji je finansiran i podržan od strane Vlade Brčko distrikta BiH. Radionice će biti održane u prostorijama Omladinskog centra. Učešće na radionicama je na dobrovoljnoj osnovi uz saglasnost roditelja, i uz odobrenje Odjeljenja za obrazovanje za rad sa učenicima.
Svrha projekta je podizanje svijesti maloljetnika o posljedicama vršnjačkog nasilja na mentalno zdravlje žrtve i počinitelja vršnjačkog nasilja kao i značaj prevencije vršnjačkog nasilja za pojedinca i njegovu okolinu.
Opšti cilj ovog projekta jeste osvijestiti maloljetnike o posljedicama vršnjačkog nasilja na mentalno zdravlje žrtve i počinitelja vršnjačkog nasilja.
Dugoročni cilj jeste veći broj maloljetnika koji su osviješteni o značaju prevencije vršnjačkog nasilja i spremni da prijave vršnjačko nasilje.
Vršnjačko nasilje među školskom djecom najčešće uključuje niz različitih oblika nasilnog ponašanja pojedinca ili grupe prema drugom pojedincu ili grupi.
Vršnjačko nasilje često započinje zadirkivanjem slabijeg i povučenijeg djeteta što otkriva njegove slabosti i dovodi do toga da agresija nad njim postane intenzivnija i trajnija.
Djeca izložena vršnjačkom nasilju uglavnom su omalovažena i socijalno odbačena i trpe neke od sljedećih oblika nasilja od strane jednog ili više vršnjaka:
- Verbalno nasilje – ismijavanje, nazivanje pogrdnim imenima, prijetnje i sl.
- Socijalno nasilje – isključivanje iz aktivnosti, ogovaranje i širenje neistina o djetetu, okretanje najboljeg drugara protiv djeteta, pisanje grafita o djetetu, napadanje putem interneta i mobilnog telefona i sl.
- Fizičko nasilje – guranje, nasilan govor tijela, prijeteća ponašanja, tuča i sl.
- Ekonomsko nasilje – krađa novca, iznuda i sl.
- Internet nasilje – korišćenje tehnologije kako bi se vršnjaku nanijela šteta.
Odnos napadača i žrtve je obilježen neravnotežom emocija i moći, pri čemu je žrtva uznemirena, preplavljena ljutnjom i strahom, a napadač miran i nadmoćan.
Posljedice vršnjačkog nasilja na djecu
Djeca izložena vršnjačkom nasilju obično pate od osjećaja straha, anksioznosti i frustracije koju često prati ljutnja i osjećaj bespomoćnosti. Za pojedinu su djecu takva iskustva toliko povrjeđujuća da mogu patiti i od posttraumatskog stresnog poremećaja. Mješavina emocija koju pritom doživljavaju izrazito je toksična za mentalno zdravlje djeteta. Te emocije mogu prerasti u stanje toksičnog srama koji podržava osjećaj bespomoćnosti u odnosu na ponašanje vršnjaka, pa i sumnju u to da i odrasle osobe mogu nešto učiniti kako bi se nasilje zaustavilo.