U Brčko distriktu BiH se proteklih mjeseci vodi javna diskusija o radu vjerskih zajednica, koje se u veoma značajnoj mjeri finansiraju javnim sredstvima. Krenulo je od problema sa nedostatkom ukopnih mjesta koja su građani primorani kupovati po skupim cijenama, kao i ostale usluge koje pružaju vjerske zajednice. Kada institucije nemaju kontrolu – koliko košta smrt?
Na nedavnoj sjednici Skupštine Brčko distrikta usvojene su specijalne pogodbe kojima je zemljište višemilionske vrijednosti za mezarje i groblje vjerskim zajednicama dato po cijeni od samo 1 KM. Opozicija je predložila da cijena ukopnog mjesta za građane na mezarju i groblju treba isto iznositi, aludirajući na činjenicu da trenutno vjerske zajednice mjesto za ukop prodaju po mnogo većim cijenama.
Ovaj problem otvorio je priču o finansiranju vjerskih zajednica kojima je od uspostavljanja Distrikta 2000. godine pripalo nekoliko desetina miliona maraka za rad i izgradnju brojnih objekata. Sve to bez kontrole utroška sredstava, kao što je slučaj sa ostalim nevladinim organizacijama. Tako smo došli u situaciju da su danas mnogi građani nezadovoljni njihovim radom, prije svega cijenama usluga koje pružaju.
Postoji niz primjera gdje se vjerski osjećaji građana iskorištavaju radi ostvarivanja ekonomskog profita organizacije i pojedinaca. Iako se čini da to u praksi nije, po Ustavu je BiH sekularna država. Mnogo toga se dopušta vjerskim zajednicama, a njihovi predstavnici se nameću kao “autoriteti u koje se ne smije dirati”. Ipak, napokon su i iz brčanske vlasti odgovorili na probleme građana sa uslugama vjerskih zajednica.
Od vjerskih zajednica, koje se inače ne upuštaju u javne polemike, prvi je reagovao Medžlis Islamske zajednica Brčko, nakon brojnih kritika na društvenim mrežama i u pojedinim medijima. Između ostalog, priznaju da su pojedini kritički tonovi opravdani, te da ni oni nisu nepogrešivi. Sve u svemu, ovo se čini kao poprilično neuređena oblast koju je nužno popravljati uz učešće svih relevantnih faktora.