Svjetski dan fotografije, koji se obilježava 19. augusta, pruža nam priliku da se prisjetimo ljudi koji su oblikovali i doprinijeli razvoju ovog medija i u našoj zajednici. Među njima je Atah Mahić, čije ime nezaobilazno povezuje Brčko s bogatom fotografskom tradicijom. Atahov život i rad najbolji su primjer kako fotografija može biti ne samo umjetnost, već i alat za očuvanje kulturnog pamćenja i svjedočenja o vremenu i ljudima.
Rođen 1936. godine u Kozluku, Atah je cijeli svoj život posvetio fotografiji i dokumentiranju događaja, ljudi i prostora oko sebe. Sa samo deset godina, zahvaljujući daru svog amidže Muhameda, tadašnjeg šefa brčanske željeznice, dobio je prvi fotoaparat, marke Agfa. Taj trenutak označio je početak dugog i značajnog životnog puta Ataha Mahića, koji je od najranijih dana bio ispunjen mnogim izazovima, uključujući gubitak oca u ranoj mladosti i teške godine tokom rata, ali i uprkos tome njegova strast prema fotografiji nikada nije jenjavala.
Svojom kamerom zabilježio je najvažnije događaje u Brčkom, portrete poznatih i nepoznatih građana, te panorama grada i njegovu transformaciju kroz decenije. Njegov fotografski opus, koji broji više od 120.000 fotografija, obuhvata razdoblja od postratnog perioda do kraja 20. stoljeća, te uključuje dokumente iz vremena Austrougarske i Kraljevine Jugoslavije. Atah Mahić nije samo fotografirao, on je stvorio neprocjenjivu arhivu koja nas povezuje sa prošlim vremenima i pomaže nam u razumijevanju kulturnog identiteta i kolektivnog pamćenja.
Njegov rad nije se svodio samo na tehniku snimanja fotografija, već je svojim angažmanom u novinarstvu, naročito kao jedan od osnivača i dugogodišnji saradnik novinskog izdanja „Interplet“, ostavio dubok trag i u pisanju i dokumentovanju važnih lokalnih i nacionalnih događaja. Njegova saradnja sa brojnim novinama i časopisima kao što su „Oslobođenje“, „Arena“ i „Preporod“, te rad na lokalnim publikacijama, također je ostavila snažan utisak na kulturnu scenu Brčkog.
Atah je bio poznat po tome što je rijetko fotografirao sebe i svoju porodicu. Njegov fokus je uvijek bio na svijetu oko njega: na ljudima, njihovim sudbinama i događajima koji su oblikovali Brčko. Njegov rad je bio više od profesionalnog angažmana, bio je to volonterski rad s ljubavlju prema dokumentovanju kulturne baštine Brčkog.
Jedan od najsvjetlijih trenutaka njegove karijere bila je njegova posljednja izložba fotografija, koja je otvorena samo nekoliko mjeseci prije njegove smrti. U toj izložbi, koja se održala u Domu Islahijeta, Atah je predstavio fotografije koje su nastale u periodu od 1946. do 2000. godine, a koju je nazvao svojom oproštajnom izložbom.
Kroz svoj rad, Atah Mahić je postavio temelje za kulturno pamćenje i pomogao da Brčko ne samo sačuva svoj identitet, već i da ga podijeli sa svijetom. On je dokazao da fotografija nije samo tehnička disciplina, već način na koji čuvamo našu prošlost za buduće generacije.
Na Svjetski dan fotografije, sjećanje na Ataha Mahića nas podsjeća na snagu fotografije kao svjedoka vremena i prošlih događaja. Kroz njegove fotografije, Brčko danas ima bogatu arhivu koja nas podučava važnosti ljubavi prema umjetnosti, kulturi i zajedničkoj historiji.
Neka nas ovaj dan podsjeti na Atahovu neizmjernu strast i posvećenost fotografiji, kao i na način na koji je oblikovao kulturnu baštinu Brčkog.
