Autor: Amel Smajlović, BSC geografije
Mnogi su ostali u čudu kada su vidjeli posječena stabla uz obalu rijeke Save, na šetalištu gdje su brojne Brčanke i Brčaci, kao i putnici namjernici, tokom ljetnih mjeseci tražili zaštitu od sunca i vrućine.
Šta je nagnalo nadležne da neselektivno posijeku čitav drvored, ostaje otvoreno pitanje. Da li je razlog događaj od prije nekoliko mjeseci, kada je drvo palo na splav (iako to nije uređeno pristanište, već prostor gdje se plovila vežu na vlastitu odgovornost)? Ako je to uzrok, postavlja se logično pitanje: da li je rješenje bilo posjeći čitav drvored ili pristupiti problemu selektivno i stručno?
Sa aspekta nauke, ovakva intervencija nema jasno utemeljenje kada se provodi neselektivno.
1. Stabilnost obale (geomorfologija)
Drveće uz rijeku nije samo “ukras” , ono je strukturni element obale.
Korijenski sistem:
- povezuje čestice tla (kao armatura u betonu),
- povećava koheziju i otpornost na klizanje,
- smanjuje odrone i urušavanje.
Uklanjanjem vegetacije:
- obala gubi mehaničku stabilnost,
- dolazi do klizanja tla i podlokavanja,
- ubrzava se širenje korita.
Ovaj proces se naziva lateralna (bočna) erozija, gdje rijeka potkopava obalu sa strane, što dovodi do njenog urušavanja.
Ključni procesi:
- hidrauličko djelovanje,
- abrazija,
- podlokavanje,
- masovni pokreti.
2. Hidrologija – brzina vode i energija toka
Vegetacija povećava hidraulički otpor (Manningov koeficijent), čime:
- usporava tok uz obalu,
- smanjuje energiju vode,
- ublažava efekte visokih vodostaja.
Nakon sječe:
- voda se kreće brže uz obalu (u ovom slučaju za vrijeme visokih voda, gdje je samo drveće, vršilo disperziju same energije toka),
- povećava se smično naprezanje,
- dolazi do intenzivnije erozije.
3. Infiltracija i površinsko oticanje
Bez vegetacije:
- nema zaštite od direktnog udara kiše,
- infiltracija je smanjena,
- dolazi do većeg površinskog oticanja.
Posljedice:
- povećano zamućenje vode,
- transport sedimenta nizvodno,
- degradacija hidrološkog režima.
4. Ekosistem (riparijska/priobalna zona)
Riparijska zona je jedna od najbogatijih zona biodiverziteta.
Uloga vegetacije:
- reguliše temperaturu vode,
- obezbjeđuje hranu i stanište,
- stabilizuje mikroklimu.
Nakon sječe:
- raste temperatura vode,
- smanjuje se količina kiseonika,
- dolazi do gubitka staništa.
5. Kada je sječa opravdana?
Sječa može biti opravdana ako je:
- selektivna,
- zasnovana na stručnoj procjeni,
- usmjerena na rizična stabla.
Ali mora uključivati:
- analizu stabilnosti obale,
- plan sadnje (rekultivaciju),
- bioinženjerske mjere.
Zaključak
Ako iza ove intervencije ne stoji stručna analiza, plan stabilizacije i plan sadnje, onda ovo nije mjera zaštite, nego kratkoročna kozmetika koja može proizvesti dugoročnu štetu.
KLJUČNA PITANJA ZA NADLEŽNE:
- Na osnovu koje stručne studije je izvršena sječa?
- Da li je rađena procjena stabilnosti obale?
- Zašto je izvršena masovna, a ne selektivna sječa?
- Koji je plan stabilizacije obale?
- Koliko i kada će biti zasađeno novih stabala?
- Ko snosi odgovornost u slučaju erozije ili urušavanja?
