Umjetnost kao sastavni element društva je mnogo bitna osnova za poimanje samokritike. Ljudi su vrlo skloni samokritici, ali i generalno kritikovanju društvenih pojava. Kroz razne formate i forme umjetnosti ljudi razvijaju sposobnosti kritikovanja, jer putem tih medija uviđa se činjenica da neke stvari mogu, ili čak i moraju, biti bolje nego što jesu. Naravno, kada govorimo o refleksiji ljudskog ponašanja, što je najčešća meta kritike, dolazimo do spoznaje da šablone ponašanja najviše upoznajemo kroz teatarsku umjetnost. Imali smo priliku vidjeti i prethodne godine, kada se obilježilo 50 godina teatra u Brčkom, odnosno od prvih Teatarskih susreta. Osim te impozantne cifre, naša sredina se može pohvaliti i činjenicom da je ova grana umjetnosti još mnogo duže prisutna u našem društvu.
Afinitet za pozorišnu umjetnost Brčaci odveć pokazuju. Prvi takvi koraci se javljaju već u 19. stoljeću, što predstavlja jedan manji broj teatarskih aktivnosti u našem gradu. Međutim, već počecima 20. stoljeća pojavljuje se mnogo veće interesovanje za ovaj format umjetnosti. Osnovana su mnoga društva i sekcije koje su se, između ostalog, jednim ili većim dijelom svog djelovanja bavili ovom umjetnošću. Neka od prvih društava koja se ističu po svom radu, a nastala počecima 20. stoljeća, su: Srpsko pravoslavno crkveno pjevačko društvo „Vijenac“ (osnovano 1896. godine), Muslimansko potporno društvo „Islahijet“ (osnovano 1908. godine), Hrvatsko pjevačko i tamburaško društvo „Hrvat“ – Podružnica hrvatskog društva „Napredak“ (osnovano 1906. godine), te Pododbor „Gajreta“ (osnovano 1911. godine). Postoji tu još mnogo informacija koje potkrijepljuju ove pomenute činjenice o našem društvu, s obzirom na to da je mnogo šire o tome pisao ugledni brčanski novinar Sead Hasović za brčanski časopis „Graditelj“. Također je pomenuo da su se do 1903. godine u Brčkom izvodila i prikazivala isključivo nacionalno-historijska djela, odnosno pozorišni komadi. Brčanski diletanti su ipak 1904. godine po prvi puta izveli neki strani pozorišni komad, a to je „Prosidba“( A.P. Čehov), što je naravno samo po sebi dalo vjetar u leđa narednim izvođačima da prošire svoj repertoar, ali i umjetnički opus.
Iz ove priče dolazimo, logičnim slijedom, do zaključka da se ovaj ogranak umjetnosti sve više širio i razvijao, što relativno uspješno i dan danas čini. U cilju zaštite društvene dobrobiti, ali i kulturološkog očuvanja, brčanski Preporod planira obnovu rada dramskog studija. Kako se ove godine navršava jubilarna 20. godišnjica od pokretanja Dramskog studija „Arlekino“, a koji je djelovao sve do 2014. godine, odlučeno je da se ponovo krene ka afirmaciji pozorišne umjetnosti, prvenstveno kod djece i mladih. U svom djelovanju od nekih desetak godina, Arlekino je postizao značajne rezultate u radu, a za to vrijeme je bilo preko 200 polaznika koji su učestvovali u radu. Pripremljeno je 10 pozorišnih predstava, koje su doživjele preko 50 izvedbi, kako u Brčkom, tako i u ostalim gradovima BiH i regiji.
Tom prilikom je odlučeno da će se i sam naziv svojevremenog „Arlekina“ promijeniti u Dramski studio „Safet Pašalić“. Saopšteno nam je da postoje očiti razlozi za tu odluku, a to je činjenica da se radi o obavezi očuvanja sjećanja na život i djelo jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i jugoslovenskih glumaca, Safeta Pašalića, koji je rođen 1907. godine u Brčkom. Raznim prilikama se govorilo o nekim veoma impozantnim podacima koji se tiču djelovanja ovog brčanskog umjetnika, a ono što doista vrijedi spomenuti jeste činjenica da je ostavio iza sebe 261 glumačku ulogu, 36 radio drame, 9 radio igara za djecu, 23 radio novele, 6 televizijskih serija i drama, te 5 filmova. Za vrijeme svoga života, ovaj glumac je također honoriran sa 13 velikih nagrada i priznanja.
Ono što je ipak najbitnije na kraju jeste da je upis u toku. Što znači da se svi zainteresovani mogu u narednom periodu prijaviti u neku od grupa. Za sada su u opticaju 2 grupe, a to su grupa za one između 10 i 15 godina, te grupa za starije od 15 godina. Svakako više informacija možete dobiti na web stranici brčanskog Preporoda: http://www.preporod-brcko.ba, ali i na plakatu u prilogu.