Situacija s pravima osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini nije idealna, ali je u Brčkom još teža jer zaostaje za rješenjima koja su entiteti već uveli. Dok Zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom u entitetima postoji još od prije ratificiranja UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, u Brčkom ni nakon pet godina od formiranja radne grupe za izradu ovog zakona nije bilo pomaka.
Osobe s invaliditetom često su zaboravljene od društva, suočene s teškim životnim uslovima i bez prilike za zapošljavanje. Pored brojnih problema, nedostatak mogućnosti za rad jedan je od najtežih, jer im uskraćuje šansu za dostojanstven život i samostalnost.
Nije sistematski i suštinski riješeno kako će se osobe s invaliditetom zapošljavati, a imamo mišljenje, preporuka da bodovi koji bi se dodjeljivali na temu invaliditeta, kao da neko može kvantificirati invaliditet u odnosu na radno mjesto, zapravo nisu dobro rješenje. Tako da koliko god vi bili dobar kandidat, ukoliko niste podobni, ukoliko se matematika komisija koja radi na vašem zapošljavanju zapravo ne složi, suštinski ne možete da prođete.
Ana Kotur Erkić, AKTIVISTKINJA I PRAVNICA
Brčko je jedini dio Bosne i Hercegovine u kojem osobe s invaliditetom nemaju prednost pri zapošljavanju. Na izradi Zakona radi se još od 2019. godine, a propisuje svim poslodavcima, uključujući realni i javni sektor, da na određeni broj već zaposlenih radnika, zaposle jednu osobu s invaliditetom.
U slučaju da poslodavci ne ispune tu obavezu, dužni su da na jedan poseban račun uplate jedan tzv. poseban doprinos na ime toga što nisu zaposlili lice s invaliditetom.
Stojanka Knežević, ČLANICA RADNE GRUPE ZA IZRADU ZAKONA
Zbog kompleksnosti Zakona, prije procedure usvajanja planirana je i javna rasprava.
Zakon itekako ima uticaja na realni sektor, na poslodavce, i na javni sektor naravno, ali prvenstveno i na realni, odnosno trebaju nam njihova mišljenja, eventualne sugestije, takođe i komentari.
Stojanka Knežević, ČLANICA RADNE GRUPE ZA IZRADU ZAKONA
Pored prava na zaposlenje, ovoj ranjivoj kategoriji zbog nepristupačnosti uskraćeno je pravo ulaska uglavnom u sve brčanske institucije. Pravi primjer predstavlja ulaz u zgradu Vlade Brčko distrikta čiji je ograđeni prilaz vrlo visok i strm, nezahvalan za kretanje čak i osobama koje se samostalno kreću uz malu pomoć.
Zamislite da mora neko ko ima šira kolica proći kroz vrlo uzak mehanizam koji predstavlja rampu, a onda dođe do vrata koja se ne otvaraju automatski, nego mora da sačeka da neko otvori.
Ana Kotur Erkić, AKTIVISTKINJA I PRAVNICA
Možemo možda u nekim institucijama ući u prizemni dio, dok ne možemo na spratove, a u većinu objekata ne možemo ući ni u prizemlje.
Nataša Damjanović, PREDSJEDNICA UDRUŽENJA ‘VJERA I NADA’
U Bosni i Hercegovini ne postoji registar osoba s invaliditetom, što dodatno otežava politiku rješavanja problema sa kojim se susreću. Međutim, za početak bi bilo dovoljno djelovati u skladu sa Konvencijom čija je primjena obavezna u BiH, pa i u Brčko distriktu koji u primjeni kaska za ostatkom države.
Povezani članak:
- Zašto Brčko ‘mrzi’ osobe sa invaliditetom? (12/05/2024)
