Brčko u osvit demokratizacije 2: Pojava privatnih poduzeća

Kraj 1989. godine u gospodarstvu općine Brčko obilježen je otvaranjem prvog privatnog poduzeća na ovim prostorima. Naime, 29. prosinca 1989. godine u Brčkom je otvoreno prvo privatno Mješovito poduzeće „Antunović“ čiji su osnivači uložili preko milijun njemačkih maraka, a djelatnost poduzeća bila je trgovačka i turistička.¹

U prvih mjesec i pol dana 1990. godine u općini Brčko evidentirano je otvaranje 73 privatne prodavaonice, a do polovine veljače 1990. godine registrirano ih je ukupno 239. Od ukupnog broja registriranih privatnih poduzeća, prema podatcima ondašnjeg Općinskog povjerenstva za gospodarstvo većina se bavila trgovinom, a neki od njih su: „Conti“, „Rudi“, „IKO“, „Antunović“ i dr. Poduzeće „Tipotekst“ bavilo se i proizvodnjom, a  bila su registrirana i poduzeća za prijevoz i turizam poput poduzeća „Teraturs“ ili poduzeće za inženjerstvo i projektiranje kakvo je bila „Delta“.²

Početak kraja samoupravnog socijalizma i ponovno buđenje tržišne ekonomije

Početkom 1990. godine poduzeće „Bimal“ – industrija biljnih masnoća i alkohola, koje je bilo i jedina bosanskohercegovačka uljara, snižavanjem cijena ulja započelo je s prilagođavanjem tržišnim uvjetima poslovanja.³ U veljači iste godine i „Luka Brčko“ zbog usuglašavanja cijena s tržišnim uvjetima poslovanja smanjuje cijenu riječnog šljunka u prosjeku za 26%.⁴

Sve navedeno očito ukazuje na gašenje samoupravnog socijalizma i ponovne začetke tržišne ekonomije u općini Brčko. Istovremeno velika društvena poduzeća koja su bila dominantno proizvodne prirode bilježe značajan pad i idu ka konačnom krahu.

„Luka Brčko“ odlukom radničkog savjeta ovog društvenog poduzeća s 1. siječnjem 1990. godine otpustila je 67 radnika kao tehnološki višak. To je ujedno 32% od ukupnog broja radnika, a svim otpuštenim radnicima naredne dvije godine bio je zagarantiran osobni dohodak.⁵ Već u ožujku, ovo poduzeće je na prinudni godišnji odmor uputilo još 24 radnika.⁶

U veljači 1990. godine „Interplet“ je također bio u blokadi. Svi pokušaji financijske konsolidacije ovog tekstilnog diva kroz smanjenje rokova naplate roba na domaćem tržištu, povećanje izvoza i normalizaciju proizvodnje davali su optimizma, ali ne i rezultate u praksi.⁷       

U isto vrijeme, stanje tvornice akumulatora „Tesla“, koje je također društvena svojina, obilježeno je propadanjem i drastičnim padom proizvodnje. Pojavljivalo se sve više robe za otpis, a novi ugovori nisu bili potpisivani. Uz to Volkswagen je kao jedan od kupaca uvjetovao smanjenje cijene robe za 20%. Također izvoz u Sovjetski Savez iz objektivnih razloga bio je praktički prekinut. Treba naglasiti da je oko 60% ukupne proizvodnje ovog poduzeća bilo namijenjeno stranom tržištu.⁸

Stalni štrajkovi te učestale smjene direktora i uprave nisu išle na ruku proizvodnji. Koliki je krah gospodarstvo općine Brčko doživjelo krajem osamdesetih godina dvadesetog stoljeća govori i podatak tadašnje Službe društvenog knjigovodstva – Filijala u Brčkom. Oni navode da je prema završnom računu 1989. godine s ogromnim gubitkom poslovalo čak 18 vodećih gospodarskih subjekata u Brčkom.

Broj zaposlenih u općini je na kraju godine bio u gubitku za oko 500 u odnosu na 1988. godinu.⁹ Krah poduzeća u društvenom vlasništvu nastavio se i početkom devedesetih, a štrajkovi i stalni gubitci obilježili su i stanje nakon provedenih prvih višestranačkih izbora.

(Nastavak: Raspad Saveza komunista Jugoslavije i stanje u općinskoj organizaciji Saveza komunista Brčko 1990. godine)

1. Graditelj: list socijalističkog saveza radnog naroda brčanske opštine, god. XIII, br. 315, Brčko, 17.1.1990., 6. ↩︎
2. Graditelj: list socijalističkog saveza radnog naroda brčanske opštine, god. XIII, br. 317, Brčko, 17.2.1990., 4. ↩︎
3. Graditelj: list socijalističkog saveza radnog naroda brčanske opštine, god. XIII, br. 315, Brčko, 17.1.1990., 1. ↩︎
4. Graditelj: list socijalističkog saveza radnog naroda brčanske opštine, god. XIII, br. 317, Brčko, 17.2.1990., 4. ↩︎
5. Graditelj: list socijalističkog saveza radnog naroda brčanske opštine, god. XIII, br. 315, Brčko, 17.1.1990., 1. ↩︎
6. Graditelj: list socijalističkog saveza radnog naroda brčanske opštine, god. XIII, br. 320, Brčko, 28.3.1990., 4. ↩︎
7. Graditelj: list socijalističkog saveza radnog naroda brčanske opštine, god. XIII, br. 320, Brčko, 28.3.1990., 4. ↩︎
8. Graditelj: list socijalističkog saveza radnog naroda brčanske opštine, god. XIII, br. 317, Brčko, 17.2.1990., 4. ↩︎
9. Graditelj: list socijalističkog saveza radnog naroda brčanske opštine, god. XIII, br. 320, Brčko, 28.3.1990., 4. ↩︎

Povezani članak – Brčko u osvit demokratizacije: Štrajkovi i slom poduzeća

Pratite nas na društvenim mrežama: