Tatjana Ristić, predsjednica Udruženja žena Gender Brčko, u razgovoru za Plural predstavila je novi projekat svoje organizacije, a odgovarala je i na pitanja o položaju žena u društvu.

  • Udruženje žena Gender počelo je sa implementacijom projekta “Mala akademija, za velike žene”. O čemu se konkretno radi?

Projekat je namijenjen udruženjima žena i udruženjima koja vode žene na temu upravljanja projektnim ciklusom. Odnosno svrha projekta je jačanje kapaciteta udruženja žena i udruženja koja vode žene na području Brčko distrikta sa ciljem izgradnje liderskih vještina i vještina pisanja – upravljanja projektima. Vlada Brčko distikta BiH je prepoznala ovaj problem i podržala naš projekat.

  • Koji je cilj projekta?

Cilj projekta je osigurati razvoj kapaciteta civilnoga društva u Brčko distriktu koji osigurava ujednačen društveno-ekonomski rast i demokratski razvoj. Posebni ciljevi: ojačati kapacitete udruženja žena i udruženja koje vode žene u Brčko distriktu za sprovedbu aktivnosti prilagođenih lokalnim problemima; ojačati kapacitete udruženja žena i udruženja koje vode žene u Brčko distriktu za neposredan rad na područjima koja se financiraju kroz Europski socijalni fond (zapošljavanje, obrazovanje, socijalno uključivanje, dobro upravljanje) na lokalnom nivou; unaprijediti kapacitete udruženja žena i udruženja koje vode žene u Brčko distriktu za pružanje učinkovitog odgovora na potrebe lokalne zajednice u kriznim situacijama; izgradnja kapaciteta za upravljanje projektima; izgradnja kapaciteta za prikupljanje sredstava.

  • Godinama se borite za rodnu ravnopravnost odnosno generalno prava žena. Kakvo je stanje u toj oblasti na području Brčko distrikta i BiH?

Brčko distrikt ima poseban status u BiH, svoju Vladu i Skupštinu. Zato se očekuje da je u prednosti što se tiče mnogih tema u odnosu na ostatak BiH, time i po pitanju rodne (ne)ravnopravnosti, ali moram reći da situacija oslikava stanje kakvo je u ostatku BiH. Koliko god da se situacija promijenila, poboljšala u odnosu na neki raniji period i dalje se mora svakodnevno raditi na rodnoj ravnopravnosti. Bez obzira na nastojanja da se ostali zakoni usklade sa Zakonom o ravnopravnosti polova još uvijek smo daleko od prave ravnopravnosti.

  • Društvena svijest o rodnoj ravnopravnosti i pravima žena u našoj zajednici nije izražena u dovoljnoj mjeri. Šta je potrebno raditi kako bi se to promijenilo?

I dalje se sve odnosi na promjenu svijesti i mentaliteta ljudi u našoj zajednici, a i šire. To su teško mjerljive stvari i dugotrajni procesi koji teško daju povoljne rezultate, ali svjedoci smo da mala promjena u društvu može lako da rezultira lošim rezultatima u odnosu na bolje ili pozitivne rezultate. Time se čini da godine rada i povoljni rezultati veoma lako padaju u vodu, postaju nevidljivi i kao da se vraćamo godinama unazad ponovo na jedan od početaka. Bitno je ne predati se i pružiti podršku svima koji su spremni i voljni da se bore za veću ravnopravnost, ženama i muškarcima.

  • Zašto kod nas i dalje veoma mali broj žena obnaša bitne javne funkcije?

Mali broj žena na bitnim funkcijama je rezultat politike, lokalne a i na nivou države. Brčko je BiH u malom izdanju. Od kako je uspostavljen Brčko distrikt, prema našim saznanjima, ni jedna žena nije bila ni blizu funkcije Gradonačelnika, Dogradonačelnika, Koordinatora Vlade ili Predsjednika Skupštine distrikta. Žene i dalje popunjavaju pozicije na glasačkim listićima, ali im se ne dodjeljuju pozicije koje zaslužuju brojem sakupljenih glasova na izborima ili zaslugama koje ostvare da li poslovnim ili obrazovnim statusom. Veoma mali broj žena samostalno uspije da se izbori za bolji položaj na poslu. Političke partije, uglavnom muški članovi istih, odlučuju i dogovaraju te pozicije. Tako da se na te pozicije i dalje više biraju podobni nego oni koji u stvari zaslužuju takva mjesta. Stanje u društvu je oslikano brojem žena u samoj Skupštini Brčko distikta i mogućnostima koje su im pružene i dozvoljene da rade u cilju poboljšanja ravnopravnosti u društvu.

  • Koliko je bitna sama edukacija žena?

Bitno je raditi na edukaciji žena pogotovu što se tiče samopouzdanja. Mada se često dešava da veoma sposobne žene u političkim partijama, ukoliko to ne odgovara samim članovima partije budu omalovažene i nakon dugogodišnjeg rada i truda, jer se neko od njih upravo plaši za svoju ličnu poziciju. Tako da je, bez obzira na rad, trud i lični uspjeh žene, na kraju najbitnija podrška ostalih članova te političke partije. Sa druge strane i dalje se većina poslova i dogovora, sklapa u “kafani” u vrijeme kada su žene kod kuće, brinu o porodici, djeci i domaćinstvu, time je sve to više naklonjeno muškoj populaciji. Žena mora mnogo više da se namuči i pored edukacije da bi dostigla neki od tih nivoa vlasti. One koje uspiju u toj borbi i dalje moraju da rade onako kako im se kaže, a rijetko se to odnosi na ravnopravniji položaj žene u društvu.

  • Nasilje nad ženama također je jedan od velikih problema koji nije tretiran na pravi način. Koja su rješenja za to?

Nasilje u porodici je sveopšti problem i postoji od kad i sam svijet. To je veoma kompleksan problem. Ponekad se čini da koliko god uradite i na momenat budete zadovoljni rezultatom uskoro imate osjećaj da samo tapkate u mjestu. Bez obzira na donesene zakone i izmjene zakona, pravilnike i druga akta željeni rezultati, očekivani, i dalje izostaju. Često se dešavaju propusti koji se ne bi smjeli desiti pa time šteta bude veća. Mnoge organizacije zajedno rade na poboljšanju sveopšte situacije, ali i dalje je to daleko od idealnog. Treba se pridržavati Zakona i ići u korist žrtve. Ukoliko se nasilniku propiše neka blaža uslovna mjera pitanje je da li će on nešto iz toga naučiti ili će ga ta situacija još više razbjesniti. Raditi terapije sa nasilnicima, kao i sa žrtvama. Raditi na otklanjanju takvih načina ponašanja. Razmišljati o posledicama propisane kazne na same žrtve.

Nezavisni novinar sa 11 godina iskustva u lokalnim i državnim medijima različitih formata. Bavi se svim temama od javnog interesa s fokusom na kritičko i istraživačko novinarstvo. Osnivač portala Plural.ba (glavni urednik) te Fondacije za medije i aktivizam Plural, Brčko distrikt BiH (predsjednik Upravnog odbora).

Leave A Reply