U posljednjih nekoliko godina u Brčko distriktu se bilježe pozitivni primjeri inkluzije Roma, ali se ova nacionalna manjina i dalje suočava sa mnogo problema. Posjetili smo prvi ugostiteljski objekat koji je otvorila jedna romska porodica u centru Brčkog, što je bio povod za razgovor sa aktivistima za prava ove populacije.
Porodica Ramić iz Brčkog prije dva mjeseca odlučila se za nešto što je zaista rijetkost u Bosni i Hercegovini, a u Brčkom do sada nezapamćen primjer. Oni su prvi Romi koji su otvorili ugostiteljski objekat u centru ovog grada, što je naišlo na podršku i brojne pozitivne reakcije njihovih sugrađana.
Jesmo imali prepreke u vezi bašte. Nismo mogli dobiti baštu. Pošto smo se malo više žalili, bili smo kod gradonačelnika. Gradonačelnik nam je pomogao, tako da ćemo dobiti jedan dio bašte… Ako nam bude išlo dobro, mislimo još neki lokal otvoriti. Svi Romi tako nek pokušaju, da vide, da se ne ustručavaju. Mi smo pokušali nešto, eto uspjeli smo. Imali smo podršku.
amela ramić, vlasnica ugostiteljskog objekta
Ova porodica će nastaviti sa otvaranjem biznisa, ne samo u ovoj oblasti. Riječ je o pozitivnom primjeru inkluzije Roma, kojih ima sve više u posljednje vrijeme, ali to ipak ne rješava suštinu njihovih problema. To je prije svega getoizacija sa kojom dolaze loši uslovi života i siromaštvo, a onda segregacija i diskriminacija u svim segmentima.
Ono što je potrebno u nekom narednom periodu, što je možda bilo potrebano ranije da se uradi, jeste da se ostvari intenzivan dijalog sa romskim zajednicama u Brčko distriktu, jer na taj način možemo prepoznati zapravo iz njihovih sugestija šta je to ključni problem, šta treba prvo da se rješava.
asmir husić, aktivista za prava roma
Husić je odnedavno predsjednik novoformiranog Vijeća nacionalnih manjina Brčko distrikta, što je uz izbor Mejre Šečić za zastupnicu u lokalnoj Skupštini, pomak u segmentu uključivanja Roma u procese donošenja odluka. Međutim, sve ovo nije dovoljno za potpunu inkluziju ove nacionalne manjine.
Inkluzija bi bila da se tim ljudima omogući da žive u zajednici, što inkluzija i znači, a ne da ih se opet stavlja u neki geto, u neku zgradu u kojoj se opet neki baja nametne da bude on tu neko ko će terorisati sve te ljude. Imali smo takve primjere u Brčkom.
željko lazarević, društveni aktivista
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Brčko distriktu živjelo je manje od hiljadu Roma. Podaci romskih udruženja govore da ih je trenutno preko hiljadu, a da je stvarna cifra od nekoliko hiljada pripadnika ove nacionalne manjine. Problem je što se mnogi od njih ne žele tako izjasniti, zbog straha od stigmatizacije.
