Savremeno društvo prati aktuelne trendove. U skladu s time možemo govoriti o digitalizaciji, što je zapravo pretvaranje, ili malo ‘modernije’ rečeno, konvertovanje analognih sadržaja u digitalne. Upravo to je bila tematika pete večeri ovogodišnjeg pratećeg programa Internacionalnih teatarskih susreta Brčko distrikta BiH.

U Domu kulture pričalo se o jednom velikom projektu, koji treba da olakša pristup i uvid svemu tome što se tiče Susreta u Brčko distriktu BiH.

Direktor Susreta, Jakov Amidžić je u sklopu predstavljanja prve edicije digitalizovanih izdanja festivala od 2015. pa do danas istakao:

Sa prvim Susretima mi smo osnovali i prvu stranicu, no nismo je mnogo ažurirali, nismo joj posvećivali dovoljno pozornosti, te smo uvidjeli da tu nedostaje mnogo toga. Odlučili smo da to sve digitaliziramo, stavimo na stranicu, a onda će to sve biti lakše dostupno, jer su to ogromne količine materijala, mnoge monografije, knjige koje smo uradili, gdje su sve ove edicije i svi ovi plakati i sve ovo, a pogotovo ti naši Bilteni, koji su svaki za sebe jedno znanstveno djelo. Mi ćemo to u svakom slučaju sada završiti do ove naše obljetnice. To je 50 godina od početka Susreta i 40 godina Susreta u Brčkom. Tako da očekujemo da će publika i stručna javnost moći imati uvid u sve ovo što smo radili i iz čega će oni crpiti ogromne količine informacija za nastavak stručnog rada.

Regionalna i brčanska tradicija

Nakon 38 festivalskih oblika, Susreti u Brčkom su doživjeli jednu svojevrsnu koncepcijsku promjenu, o kojoj se već ranije govorilo. Sve te promjene, ali i digitalizacija sadržaja, koji su krasili dosadašnje edicije, su u cilju da se ovaj naš festival podigne na još jedan veći nivo i da se nastavi graditi kulturološka, teatarska, kako i regionalna tako i brčanska tradicija.

Lijevo Srdjan Vukadinović, desno Jakov Amidžić

O svemu tome je govorio i prof. dr. Srdjan Vukadinović, odnosno o sadržajima koji su do sada digitalizovani, a odnose se na period između 2015. i 2022. godine:

Nastojimo da budemo u nekom trendu, da pratimo tu digitalnu formu, ali i štampanu. Nažalost štampana forma ne može biti dostupna jednom velikom broju zainteresovanih pojedinaca, za sve one ličnosti, za sve one događaje koje smo obrađivali kroz različite forme izdavačke djelatnosti. Ove godine smo digitalizovali ova izdanja i publikacije od 2015. do 2020. godine, odnosno od 7. do 14. kola edicije Susreti, također digitalizovani su i bilteni Susreta od 2010. do 2022. godine. Zaista je to jedan impozantan broj činjenica, ako kažem da je samo ovih publikacija, koje su sada od 2015. do 2022. – to je 72, a ukupno ih je 105 sa ovim prethodnim godinama – gdje su najznačajniji autoriteti, kada je u pitanju i spisateljstvo i režija, i gluma, na južnoslavenskom prostoru.

Vukadinović je također naglasio da se time nipošto ne želi izbaciti štampana forma, koja će, bez obzira na sve, uvijek opstati i bez obzira na razvoj digitalizacije odnosno digitalne forme. Naglasio je da se bolje uči iz štampanih izdanja, negoli iz digitalnih, a ovaj korak bi trebao biti samo jedan iskorak u skladu s vremenom u kojem danas živimo.

Svi koji žele mogu znatno lakše doći do određenih sadržaja, oni će biti okačeni na zvaničnoj stranici Susreta, a vjerovatno i mi imamo te digitalne forme, pa kada nekome bude trebalo za neka istraživanja, mi mu veoma lako možemo dostaviti tu formu, za razliku od ovih štampanih formi, koje su uglavnom bile bliske onima koji su bili na festivalu i koji su u to vrijeme dobili to.

Više o tome, ali i o samoj obljetnici koja je pred vratima, tj. sljedeće godine, biti će diskutovano i za okruglim stolom u utorak od 11 sati u Domu kulture Brčko na temu „U susret pet decenija, odnosno 40 godina Susreta pozorišta/kazališta“.

Share.

Edin Osmanbašić je novinar-urednik za kulturu portala Plural.ba (2022-). Primarno zanimanje profesor njemačkog jezika i književnosti. Medijsku karijeru počeo 2020. godine kao voditelj edukativno-zabavnog video serijala Live kviz znanja na portalu Otisak.ba.

Leave A Reply